Važnost takvaluka (bogobojaznosti)

Posted: Januar 9, 2014 in Akida

Takvaluk je jedan od najvažnijih povoda uspjeha i spasa na dunjaluku i Ahiretu, zbog nekoliko stvari, a od njih su:
1. Allah, Azze ve Dželle, je oporučio prvim i zadnjima takvaluk, pa kaže u prijevodu značenja ajeta: 
 
„Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovijedili da se bojite Allaha.’’ (En-Nisa 131)  
 
Ovo je velika oporuka za prvo i zadnje, u vidu bogobojaznosti koja podrazumijeva naredbu i zabranu, propisivanje propisa i nagrađivanje onoga ko ovu oporuku izvrši, a bolnu kaznu za onoga ko je zapostavi ili ignoriše. Zato Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
„A ako ne budete vjerovali, pa uistinu, Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah ni o kom nije ovisan i On je hvale dostojan.’’(En-Nisa 131)
Učenjak Abdur-Rahman Nasir Es-S’adi, Allah mu se smilovao, kaže: „Ako budete nezahvalni”, tako što ćete napustiti bogobojaznost i pripisati Allahu ono o čemu nije objavio dokaza, time samo sebi štetu nanosite, a nećete je nanijeti Allahu. Ništa od Njegove vlasti nećete okrnjiti. On ima bolje, veće i brojnije robove od vas koji mu se pokoravaju i ponizno izvršavaju Njegovu naredbu. Zbog toga je naveo iza ovih riječi odmah,: „A ako ne budete vjerovali, pa uistinu, Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah ni o kom nije ovisan i On je hvale dostojan.’’(En-Nisa 131), da Mu pripada potpuna darežljivost i sveobuhvatno dobročinstvo koje potječe iz riznica Njegove milosti koje neće biti okrnjene trošenjem, niti će ih umanjiti trošenje imetka danju i noću.“ Njegovo savršeno bogatstvo ogleda se u potpunosti Njegovih osobina. Allahovo ime El-Hamid ukazuje da je On dostojan svake zahvale i ljubavi, pohvale i veličanja. Pošto Se opisao osobinama pohvale, a to su osobine ljepote i uzvišenosti i pošto je Svojim stvorenjima dao mnogobrojne blagodati, onda je On hvaljen u svakoj situaciji. Ima li išta ljepše od zajedničkog spomena ova dva časna imena – Onaj koji je neovisan i dostojan hvale. Njemu pripada savršenstvo u Njegovoj neovisnosti i bogatstvu, savršenstvu u zahvali i savršenstvo zajedničkog spomena jednog s drugim.
2. Allah, Azze ve Dželle, je naredio bogobojaznost i obavezao postupanje po njoj Svojim robovima i to u mnogim ajetima, a od njih su:
Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti, nikome krivo neće učinjeno biti.’’(Beqara 281)

‘’I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ničiji zagovor neće prihvatiti, kada se ni od koga otkup neće primiti i kada im niko neće u pomoć priteći.’’ (El-Beqara 48)

‘’I bojte se Dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, kada se ni od koga otkup neće primiti, kada nikome zagovor neće koristiti, i kada im niko neće moći pomoći!’’ (El-Beqara 123)

‘’O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. I Allaha se bojte – s imenom čijim jedni druge molite – i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.’’ (En-Nisa 1)

‘’O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite.’’ (Hašr 18)
Ajeti o naredbi bogobojaznosti su mnogobrojni. 
 
3. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio bogobojaznost i podstakao na nju u mnogim hadisima, a od njih su:
Od Ebu Umame, radijAllahu anha, se prenosi da je čula Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako na Oprosnom hadžu govori: 
 
„Bojte se vašeg Gospodara, klanjajte pet vaših namaza, postite vaš mjesec, dajite zekat na vaše imetke, pokoravajte se vašim nadređeneim, ući ćete u Džennet vašeg Gospodara.“ (Tirmizi)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je Muazu ibn Džebelu , radijAllahu anhu, bogobojaznost, takvaluk. Njegova oporuka jednom čovjeku je kao oporuka čitavom ummetu, pa kaže: 
 
„Boj se Allaha gdje god bio. Loše djelo poprati dobrim, pa će ga pobrisati i prema ljudima lijepo postupaj.“ (Tirmizi, Ahmed)
Njegove riječi: „Boj se Allaha gdje god bio.“, kako kaže Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, znače: „Želi reći, i u javnosti i u tajnosti, kada ga ljudi vide i kada ga ne vide.“
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, Azze ve Dželle, za bogobojaznost i u javnosti i u tajnosti, pa bi govorio u svojoj dovi: 
 
„Molim te za strah od Tebe i u osami i u javnosti.“ (Nesai)
Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, kaže: „Bojazan od Allaha u tajnosti i javnosti spada u spasonosna djela.“
Imam Ahmed je spjevao stihove:
Kada se jednoga dana osamiš
Nemoj reći: Osamio sam se
Nego reci, nada mnom ima kontrolor
Nemoj misliti da Allah, ijedan trenutak zaboravlja
I da je Njemu išta skriveno 
 
Ibn Es-Semak, ispjevao je:
O ti koji si ogrezao u grijehu, zar se ne stidiš
I kada si osamljen Allah je s tobom
U pogledu Tvoga Gospodara te je prevarilo Njegovo odgađanje
I dugotrajno pokrivanje tvojih grijeha
Ebu Muhammed Endelusi el-Kahtani spjevao je:
Kada se osamiš sumnjivo u tami, a duša te pozove na grijeh
Postidi se Allahovog pogleda
reci joj: Onaj ko je stvorio tamu vidi mene

Od Irbada ibn Sarije, radijAllahu anhu, prenosi se da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je savjetovao, pa su se od toga naša srca uplašila a oči zasuzile. Rekli smo: Alahov Poslaniče, kao da je to savjet onoga koji odlazi, pa nam oporuči. Rekao je: „Oporučujem vam bogobojaznost, poslušnost i pokornost.“ (Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed)
Hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, kaže: „Ove dvije riječi objedinjuju sreću dunjaluka i Ahireta.“
Od Burejde , radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao: „Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za vojsku ili izvidnicu postavio zapovjednika u posebnom razgovoru bi mu oporučio bogobojaznost i činjenje dobra prema muslimanima koji su sa njim.“ (Muslim)
Zbog važnosti takvaluka Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Gospodara za takvaluk. Od Ibn Mes’uda, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: „Allahu, molim Te za Uputu, bogobojaznost, čednost i neovisnost.“(Muslim)
4. Najviše što će ljude uvoditi u Džennet jeste bogobojaznost. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 
 
„Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je upitan o djelu koje će najviše ljude uvoditi u Džennet, pa je odgovorio: „Bogobojaznost i lijepo ponašanje.“ Pa je upitan o onome što će najviše ljude odvesti u Vatru. Odgovorio je: „Usta i spolni organ.“ (Buhari, Muslim)
5. Takvaluk je važniji od odjeće bez koje insan ne može, jer odjeća takvaluka ne može se istrošiti ili nestati. Stalno je sa robom, a predstavlja ljepotu srca i duše. Vanjska odjeća ima za cilj da pokrije vanjske stidne dijelove tijela, s vremena na vrijeme. Ili da bude ukras za čovjeka i poslije te nema nikakve druge koristi. Uz pretpostavku nepostojanja odjeće ukazuju se stidni dijelovi tijela za čije otkrivanje ne postoji smetnje, ako je to u nuždi. Ali, ako se pretpostavi da nema odjeće bogobojaznosti onda se otkrivaju unutrašnje pojedinosti i postiže poniženje i bruka. Allah, Azze ve Dželle, kaže, u prijevodu značenja ajeta: 
 
‘’O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. – To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili.’’ (El-’Araf 26). 
 
Bez ove odjeće čovjek ne može ni koliko je treptaj oka. Bez nje nema nikakve vrijednosti, počasti ili spasa. Ako čovjek ne obuče odjeću takvaluka, ostat će go, pa makar bio obučen. Najbolja odjeća za čovjeka je pokornost njegovom Gospodaru. Nema dobra u onome ko je Allahu nepokoran 
 
6. Takvaluk je važniji od hrane i pića. Allah, Azze ve Dželle, kaže:
 
 ‘’A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni !’’ (El-Beqara 197)
Ibn Omer, radijAllahu anhu, kaže: „U počast čovjeka ulazi i da ima lijepu opskrbu na putovanju.“ Allah, Azze ve Dželle, naredio je pripremanje opskrbe za putovanje, jer je pripremanjem opskrbe čovjek neovisan o stvorenjima i suzdržava se od njihovih imetaka. Pripremanje opskrbe ima korist i ispomoć je putnicima. Ovom opskrbom se želi postići forma količine i materije. Kada je Allah, Azze ve Dželle, naredio opskrbu za putovanje na dunjaluku naredio je i suštinsku opskrbu, a to je opskrba Ahireta, a koja se ogleda u pridruživanju takvaluka. To je stalna opskrba koja čovjeku koristi i na dunjaluku i na Ahiretu. To je opskrba takvaluka, opskrba do Kuće smiraja. Ona vodi u najpotpuniju slast i najuzvišeniju blagodat. Ko ostavi ovu opskrbu i sa njom nema veze, postat će izložen svakom zlu i zabranjen mu je dolazaka do Kuće bogobojaznih.
Opskrbi se bogobojaznošću
Jer ti ne znaš kada padne tama noći
Da li ćeš živjeti do zore
Koliko je zdravih bez bolesti umrlo
A koliko je bolesnih živjelo dugo vremena
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s