Uzroci griješenja

Posted: Januar 10, 2014 in Akida

Griješenje ima mnogobrojne razloge. Povećava se i smanjuje, a ovi razlozi su:
Prva vrsta: Iskušenje i ispit
1. Iskušenje dobrim i zlim. Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.’’ (Enbija 35)m Uzvišeni Allah iskušava Svoje robove poteškoćama i obiljem, zdravljem i bolešću, bogatstvom i siromaštvom, halalom i haramom, pokornošću i nepokornošću, Uputom i zabludom. Dobrim ispituje da li će Mu čovjek biti zahvalan, a zlom da li će se strpiti u nedaći.
2. Iskušenje u imetku i djeci. Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika.’’ (Et-Tegabun 15) Imeci i djeca su smutnja, tj., ispit i iskušenje od Allaha Uzvišenog Njegovim robovima, da bi znao one koji će Mu se pokoravati od onih koji će Mu činiti nepokornost. Ibn Mes’ud, radijAllahu anhu, kaže: „Neka niko od vas ne kaže Allahu moj, ja Ti se utječem od smutnje, jer je svako od vas obuhvaćen smutnjom. Pa ko od vas bude tražio utočište neka traži utočište kod Allaha od zabluđujućih smutnji.“
Smutnja može biti općenitija od ovoga što je prethodno rečeno. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po trgovima hodao. Mi činimo da jedni druge u iskušenje dovodite, pa izdržite! A Gospodar tvoj vidi sve.’’ (El-Furqan 20) Ove smutnje, a i druge u ovom značenju bivaju povodom spasa prilikom uspjeha na ispitu, a mogu biti povodom grijeha i propasti prilikom padanja na ispitu. Molimo Allaha za Uputu, oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu.
Druga vrsta: Razlog zapadanja u grijehe, neki od njih su:
1. Slabost imana i uvjerenja u Allaha, Azze ve Dželle, neznanje o Njemu Uzvišenom, nepostojanje osjećaja da Allah, Azze ve Dželle, sve nadgleda i nepostojanje straha od Njega. Nepostojanje ljubavi, poštivanja, veličanja i strahopoštovanja čovjeka čini takvim da potcjenjuje Allahovo, Azze ve Dželle, obećanje i prijetnju. Allahu nije ništa skriveno. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’On zna poglede koji kriomice u ono što je zabranjeno gledaju, a i ono što grudi kriju.’’ (Gafir 19) ‘’Koji te vidi kada ustaneš, da sa ostalima molitvu obaviš.’’ (Eš-Šu’ara 218-219)
2. Sumnje. Imam Ibn Kajjim, kaže: „Smutnja je dvovrsna: Smutnja sumnji, a ona je najveća, te smutnja strasti. Mogu biti objedinjene kod roba, a mogu biti pojedinačne.“ 
 
3. Strasti. Allah, Azze ve Dželle, je zajedno spomenuo strasti i sumnje u Svom govoru: ‘’Vi ste kao i oni prije vas! Oni su jači od vas bili i više su blaga i djece imali i slatkim životom su živjeli, a i vi slatkim životom živite isto onako kao što su oni prije vas živjeli; i vi se upuštate u nevaljaštine kao što su se i oni upuštali. To su oni čija će djela biti poništena i na ovome i na onome svijetu; njima propast predstoji.’’ (Et-Tewbe 69)
Imam Ibnul-Kajjim, kaže: „To jest, oni su se provodili i naslađivali njihovim udjelom na dunjaluku i njegovim strastima.“ Potom kaže: „Ovo je zalazak u neistinu, a to su sumnje. Uzvišeni je u ovom ajetu ukazao kako nastaje nered srca i Vjere. Tako što se naslađuje dunjalučkim udjelom i raspravlja neistinom. Nered u Vjeri nastaje sa neispravnim uvjerenjem i govorom o njemu, ili djelovanjem koje je u suprotnosti sa ispravnim znanjem. Prvo su novotarije i sve što pod njih ulazi. Drugo su djela griješništva. Prvo je nered sumnji, a drugo nered strasti. Smutnja sumnji otklanja se čvrstim uvjerenjem, a smutnja strasti otklanja se strpljenjem. Zato je Allah, Azze ve Dželle, vodstvo u Vjeri dao putem strpljivosti čvrstog uvjerenja, pa kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Između njih smo Mi vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovijedi Našoj, na Pravi put upućivali, jer su strpljivi bili i u dokaze Naše čvrsto vjerovali.’’ (Es-Sedžde 24)
Ovo ukazuje da se putem strpljivosti i uvjerenja postiže vodstvo u Vjeri, shodno inteligenciji i strpljivosti otklanja se smutnja strasti, a shodno znanju i uvjerenju otklanja se smutnja sumnji. Nema sumnje da su neke strasti dozvoljene, a neke zabranjene. Dozvoljene su one koje Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvole, a zabranjene su one koje Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane.
Šejtan je jedan od najvećih povoda zapadanja u grijehe, jer je on najprljaviji neprijatelj čovjeka. Uzvišeni kaže: ‘’Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristaše svoje da budu stanovnici u Vatri.’’ (Fatir 6) Šejtani su dvojaki: Ljudski i džinski. – ‘’Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džina koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli – a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju.’’ (El-En’am 112)
Spas od ljudskih šejtana je činjenje dobročinstva njima i uzvraćanje najboljim riječima, te da se na ružno djelo odgovori dobrim. Spas od džinskih šejtana je u traženju utočišta od Allaha, Azze ve Dželle. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’A kad šejtan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u Allaha, jer On, uistinu, sve čuje i zna sve.’’ (Fusilet 36)
Šejtan želi nadjačati čovjeka u jednoj od sedam prepreka, a svaka je teža od druge. Neće preći sa teže na lakšu prepreku osim kada je u nemogućnosti da ga pobijedi.
Prva prepreka: Prepreka nevjerstva i širka. Nevjerstva u Njegovu Vjeru i susret sa Njim, te u Njegova savršena svojstva, kako su o tome obavijestili poslanici. Ako ga pobijedi na ovoj prepreci, vatra njegovog neprijateljstva prestane goriti i on se odmori. Ako se čovjek spasi od ove prepreke onda od njega traži drugu prepreku:
Druga prepreka: Prepreka novotarije, ili uvjerenje koje je suprotno Istini s kojom je Allah poslao Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili činjenje ibadeta onim što Allah, Azze ve Dželle, nije dozvolio od uvedenih stvari u Vjeru, od kojih Allah ništa neće primiti. Kada Allah uputi roba na prelazak ove prepreke, šejtan od njega traži treću prepreku:
Treća prepreka: Prepreka velikih grijeha. Ako ga nadvlada na ovoj prepreci ukrasi mu i uljepša grijehe u njegovim očima. Ako rob savlada ovu prepreku, Allahovom uputom, šejtan od njega traži četvrtu prepreku:
Četvrta prepreka: Prepreka malih grijeha. Šejtan mu umanjuje ove grijehe sve dok ne bude u njima ustrajavao. Onaj ko počini veliki grijeh, ali se kaje, strahuje i plaši bolji je od onoga koji ustrajava u malim grijesima. Ustrajavanje u grijehu daleko je kobnije od velikoga grijeha. Nema velikoga grijeha uz pokajanje i traženje oprosta, a mali grijeh nije mali ukoliko se u njemu ustrajava. Ako rob bude spašen ove prepreke šejtan od njega traži petu prepreku:
Peta prepreka: Prepreka dozvoljenih djela za koje nema smetnje, pa ga zaokupira mnogostrukim činjenjem ovih djela od ibadeta i pokornosti i ulaganja truda za sabiranje opskrbe za konačni povratak. Zatim polahko nastoji da ga sa dozvoljenih stvari navede na ostavljanje Sunneta, sa ostavljanja Sunneta na ostavljanje obaveza. Najmanje što može učiniti tada jeste da ostane bez velike zarade i nagrade. Ako se spasi ove prepreke sa potpunim znanjem svjetlošću Upute i spoznaje veličine pokornosti, šejtan od njega zahtijeva šestu prepreku:
Šesta prepreka: Prepreka činjenja dobrih djela pokornosti u odnosu na ona bolja od njih. Uljepšava mu ih u očima kako bi ga zaokupirao od onoga što je vrijednije i veće po nagradi. Zaokupira ga manje vrijednim u odnosu na više vrijedno. Ako se rob spasi ove prepeke shvaćanjem djela i njegovih stepena po vrijednosti kod Allaha ne preostaje nijedna druga prepreka osim jedne koja sigurno mora doći, a to je, sedma prepreka:
Sedma prepreka: Šejtan svoju vojsku usmjerava do čovjeka putem različitih vrsta uznemiravanja, rukom, jezikom i srcem shodno njegovom stepenu dobra. Što je njegov stepen veći, neprijatelj protiv njega usmjeri više konjice i pješadije. Nastoji ga savladati svojom vojskom, pokušava mu nametnuti svoju stranku i sljedbenike na različite načine. Čovjek nema načina da se riješi ove prepreke. Što je uporniji u ustrajnosti i pozivu ka Allahu, neprijatelj je uporniji u nahuškavanju neuračunljivih protiv njega. Neka je Allah na pomoći i samo se na Njega oslanjamo.
Autor: Dr. Seid El Kahtani

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s