Predznaci Sudnjeg dana (8 – dio)

PROŽIVLjENjE

I vjerujemo da će Allah, Dželleša`nuhu, poslije toga narediti da Israfil puhne drugi put, i da će se nakon toga povratiti život mrtvima.I to je dan proživljenja kada će ljudima biti vraćene njihove duše i tijela, kao što su bili na dunjaluku. Zatim će Allah, Dželleša`nuhu, izvesti ljude iz iz njihovih kaburova, pa će nevjernici i munafici tada kazati:

˝ Teško nama! Ko nas iz nasih grobova oživi? ˝ A mu´mini će reći : Eto ostvaruje se prijetnja Milostivog, poslanici su istinu govorili. ˝ ^{(Ja´sin, 52)}

U vjerodostojnim hadisima se prenosi da će Muhammed, sallAllahu alejhi ve sellem, biti prvi koji će izaći iz svog kabura. Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, kaže: ˝ Svi ljudi će pomrijeti tog dana a ja ću biti prvi ko će ustati, a Musa će tada već stajati pod Aršom, ne znam dali je uopšte umro sa ostalim. ˝

(El – Hashr) Sakupljanje svih ljdi na jednom mjestu radi obračuna.

Vjerujemo, takođe , da će nakon proživljenja i izlazska iz kaburova svi ljudi biti sakupljeni na jednom mjestu. Allah, Dželleša`nuhu, kaže:

˝ Onog Dana kada čestite kao uzvanike pred milostivim sakupimo, a kad u džehenem zedne griješnike protjeramo. ˝ ^{(Merjem, 85 – 86)}

Hasr je dovođenje svih ljudi na mjesto obračuna, gdje će čekati dok im se ne presudi. Nakon proživljenja će Allah, Dželleša`nuhu, narediti melekima da sve ljude dovedu na to mjesto. Oni će biti isti kao kad su rođeni: bez obuće, bez odjeće, neobrezani. U sahih hadisu se prenosi da je Aiša, radijaAllahu anhu, rekla: Čula sam Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, kada je rekao: ˝ Ljudi će biti proživljeni na Kijametskom Danu bosi, goli i neobrezani. ˝ Ja tada rekoh: ˝ O Allahov Poslaniče, jedni u druge gledajući? ˝ Poslanik tada odgovori: ˝ Stanje će biti daleko teže od toga da bi gledali jedni u druge.. ˝

Ibn Abbas, radijAllahu anhu, prenosi: ´ Allahov Poslanik je jedne prilike držao hutbu i rekao: ˝ O ljudi zaista čete vi biti sakupljeni pred Allahom bosi, goli i neobrezani. ˝ A zatim je rekao: ˝ Onako kako smo prvi put iz ništa stvorili, tako čemo ponovo iz nista stvoriti, – to je obečanje Naše, Mi smo doista kadri to učiniti. ˝ Zatim reče: ˝ Prvi čovjek koji će se na Kijametskom Danu obući je Ibrahim. Tada će se docć sa ljudima iz mog ummeta, pa će se odvesti na lijevu stranu a ja ću reći: ˝ Gospodaru moj , moji drugovi! ˝ Tada će mi se reći: ˝ Ti ne znaš šta su oni radili poslije tebe. ˝ Pa ću ja reći kao što je rekao dobri rob: ˝ I ja sam nad njima bdio dok sam među njima bio, a kada si mi Ti dušu uzeo, Ti si ih jedini nadzirao. ˝ Zatim će mi se reći: ˝ Oni su neprestalno nakon tvoga odlaska, tvoja naređenja odbacivali. ˝ Na mjestu čekanja ljude će zadesiti velika nevolja. Mikdad bin el – Esved prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, rekao: ˝ Sunce ce se približiti ljudima na Kijametskom Danu, tako da će doć na udaljenost samo jedne milje, pa će ljudi biti u znoju shodno svojim djelima. Nekom od njih će znoj dostizati do nožnih članaka, nekom do koljena, nekom do grla, a nekom će zapljuskivati usta kao da je zauzdan. Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, pokaza svojom rukom na svoja usta. Za to vrijeme će pojedini ljudi biti u hladovini Allaha, Dželleša`nuhu, kako nas o tome obavještava Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem. Ebu Hurejra, radijAllahu anhu, i Ebu Seid, radijAllahu anhu, prenose da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, rekao: ˝ Sedmoricu će Allah zaštititi svojim hladom, na dan kad neće biti drugog hlada sem Njegovog: pravednog imama, mladića koji je odrastao u pokornosti Allahu, čovjek čije je srce vezano za džamiju, dvojicu ljudi koji su se zavolili u ime Allaha, na tome se sastali i na istom se rastali, čovjek kojeg je pozvala ugledna i lijepa žena, a on odgovorio: ˝ Ja se bojim Allaha; ˝ čovjek koji je udijelio sadaku i sakrio tako da njegova desnica nije znala šta udijeljuje njegova lijevica i čovjek koji se je iskreno sjetio Allaha, pa su mu oći zasuzile. ˝

Kada se ljudi namuče i kada im postanu tegobe ovoga teškog dana nesnosne, oni će tražit od poslanika da mole Allaha,  Dželleša`nuhu, da ih spasi tih patnji i da požuri sa presudom, pa će ih svaki poslanik upučivati na poslanika poslije sebe, dok ne dođu do našeg poslanika Muhammeda, sallAllahu alejhi ve sellem, pa će se zauzeti za njih a Allah, Dželleša`nuhu, će primiti njegovo posredovanje (šefat) i ljudi će se uputiti ka konačnoj presudi.

(u nastavku: ˝ NAGRADA – KAZNA ZA DJELA ˝)

Pojašnjenje pravca Ehlis – Sunneta vel – Džemata o temeljima postavkama Vjere (1 – dio)

Sljedbenici Sunneta i Zajednice (Ehlus-Sunneh vel-Džema`a) su odabranici ovog Ummeta. Pridržavaju se Knjige njihovog Gospodara i Sunneta Njegovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Oni su sljedbenici hadisa Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, i po predaji, shvatanju, ponašanju, i uvjerenju. Kada već definšemo njihov metod u vjerovanju (akidi), bilo bi umjesno da ovaj rad otpočnemo defnicijom Ehlus-Sunneta vel-Džemata kroz nekoliko poglavlja.

Prvo poglavlje: Veza između ova dva termina, Sunneta i vjerovanja sljedbenika hadisa

Mnogi učenjaci prilikom defnisanja Sunneta, smatraju da je to termin koji se upotrebljava za ono što je suprotno novotariji, pa se kaže: ˝Ta osoba se pridržava Sunneta, a ta se drži bid`ata. ˝,  tj., kada postupa suprotno Sunnetu. ⁽¹⁾

Ovo znači da se termin Sunnet semantički ukazuje na vjerovanje Ehlis-Sunneta vel-Džemata. Upotreba ovog termina je uveliko zastupljena kod ispravnih prethodnika (selefu salih), i nasljednika, Allah im se svima smilovao.

Šejhul – Islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, kaže: ˝ Kada se za čovjeka rekne da se pridržava Sunneta, misli se da primjenjuje ono na čemu je bio Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem, i njegovi časni ashabi, radijallahu anhuma, od pitanja Vjere; i to riječju, djelom, i uvjerenjem. ˝ ⁽²⁾

Primjeri upotrebe termina Sunnet nasuprot bid`atu – novotariji

Imam Malik ibn Enes upitan je: ˝ Ko su sljedbenici Sunneta? ˝, pa je rekao: ˝ Sljedbenici Sunneta nemaju poseban naziv po kojem se poznaju, nisu džehmije ^(a), ni kaderije ^(b), ni rafidije ^(c). ˝ ⁽³⁾ (Ibn Abdulberr, ElgIntika, 35)

Imam Ebu Bekr ibn Ajjaš je upitan: ˝ Ko je sunnija? ˝ Rekao je: ˝ Onaj koji kada se spomenu zablude, ni jedne se od njih fanatično ne prihvata. ˝ ⁽⁴⁾ 

Abdurrahman ibn Mehdi je upitan o El – Evzaiju i Sufjanu Es – Sevriju, i Maliku ibn Enesu, Allah im se smilovao, pa je odgovorio: ˝ Sufjan je učenjak u hadisu, a El – Evzai u Sunnetu, dok je Malik učenjak i u hadisu, i u Sunnetu. ˝ ⁽⁵⁾

Ibn Es – Salah o prethodnim riječima Abdurrahmana ibn Mehdija kaže: ˝ Pod Sunnetom se ovdje misli na ono što je suprotno novotariji. Čovjek može biti sljedbenik hadisa, a da ujedno bude novotar. Malik, radijAllahu anhu, je objedinio dvije odlike jer je bio učenjak u Sunnetu, tj., hadisu, i vjerovao je u Sunnet, tj., njegov pravac je bio pravac sljedbenika istine bez uvođenja novotarija. ˝ ⁽⁶⁾

Imami iz reda ispravnih prethodnika (selefu salih), su termin Sunnet upotrebljavali za ispravno vjerovanje (akidu), koje je bilo nasuprot novotariji.

Tako Sufjan ibn Ujejne kaže: ˝ Sunneta ima deset. Kod koga se oni nađu, upotpunio je Sunnet, a ko nešto od njih ostavi, ostavio je Sunnet. ˝ Zatim je spomenuo pitanja uvjerenja sljedbenika Sunneta i Džemata. ⁽⁷⁾

Imam Šafija, Allah mu se smilovao, kaže: ˝ Kada govorigmo o Sunnetu kojeg se ja pridržavam, i kojeg sam vidio da se pridržavaju naši sljedbenici, sljedbenici hadisa, od kojih sam ja preuzimao znanje poput Sufjana, Malika, i drugih, to znači potvrdu svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha, i da je Muhammed Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, da je Allah na Svom Prijestolju iznad Nebesa, da se približava Svojim robovima kako On želi, i da se spušta na dunjalučko nebo kako On želi. ˝ ⁽⁸⁾

Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, kaže: ˝ Osnove Sunneta kod nas su sadržane u pridržavanju onoga na čemu su bili ashabi Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem. ˝ Potom je spomenuo skupinu pitanja vezanih za uvjerenja Ehlis – Sunneta vel – Džemata. ⁽⁹⁾

Ebu Ja`la je rekao: ˝ Kada bi čovjek otputovao u Kinu u potrazi za ovim temeljima, bilo bi malo.“

Muhammed ibn Jahja Ez – Zehli kaže: ˝ Sunnet je kod nas uvjerenje da se iman sastoji od govora i djela. ˝ Potom je spomenuo više pitanja vezanih za uvjerenje Ehlis – Sunneta vel – Džemata. ⁽¹⁰⁾

Hafiz Ibn Redžeb el – Hanbeli, Allah mu se smilovao, kaže: ˝ U običaju mnogih učenjaka iz posljednih generacija, sljedbenika hadisa, a i drugih, Sunnet označava sve ono što je sačuvano od bilo kakve sumnje vezano za ispravno vjerovanje. O ovoj naučnoj disciplini su sastavili zbirke i nazvali ih Knjige Sunneta. Ovu naučnu disciplinu su posebno odredili pod terminom Sunnet, jer ima veliki značaj. Onaj ko se suprotstavi ovom znanju, došao je na rub propasti. Potpuni Sunnet je onaj pravac sačuvan od sumnji i strasti. ˝ ⁽¹¹⁾

Kao što je rekao, i sam Ibn Redžeb upotrebljava termin Sunnet za ispravnu akidu, sačuvanu od sumnji i strasti, nasuprot niskim ambicijama. Mnogi imami su svoja djela o temeljnim postavkama Vjere nazvali Sunnetom, a evo nekih:

• Es – Sunneh, od imama Ahmeda ibn Hanbela (241 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ebu Bekra Ahmeda ibn Muhammeda El – Ethrema (umro 272 h.g.)
• Es – Sunneh, od Abdullaha ibn Ahmeda ibn Hanbela (umro 290 h.g.)
• Es – Sunneh, od Muhammeda ibn Nasra el – Mervezija (umro 294 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ahmeda ibn Muhammeda ibn Haru na el – Hallala (umro 311 h.g.)
• Komentar Sunneta, od Ebu Abdullaha Muhammeda ibn Abdillaha ibn Ebu Zamenejna (umro 399 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ebu Bekra ibn Asima (umro 287 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ebu Davuda Sulejmana el – Eš’asa es – Sidžistanija (umro 275 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ebul – Kasima Sulejmana ibn Ahmeda ibn Ejjuba el – Lahmija et – Taberanija (umro 360 h.g.)
• Es – Sunneh, od Ebu Amra Ahmeda ibn Muhammeda et – Talmenkija (umro 427 h.g.)
• Komentar Sunneta, od El – Hasena ibn Alijja el – Berbeharija (umro 329 h.g.)

Prilikom govora o temeljnim postavkama Islama dovoljno je reći: ˝ Ovo je vjerovanje Ehlis – Sunneta. ˝, ili: ˝ Ovo je uvjerenje sljedbenika hadisa. ˝ Oba govora imaju isto značenje.

Kakvo je vjerovanje sljedbenika hadisa ?

Ovo pitanje ćemo tretirati u sljedećim redovima, inšaAllahu Te’ala.

ČVRSTO UŽE – Pojašnjenje pravca Ehlis – Sunnet vel – Džemmata o temeljima postavkama Vjere ~ Dr. Ahmed Abdul – Kerim Nedžib

---

^{(1) – (El – Muvafekat, Eš – Šatibi, 4/40)}

^{(2) – (Medžmu`ulgfetava, 19/306 – 307)}

^{a) Džehmije su zalutala sekta koja se poziva i pripisuje Džehmu ibn Safvanu. Zastupao Džebra u pitanju kadera i prinuđenosti djelovanja. Negirao je sve mogućnosti stvorenja. Tvrdio je da je iman samo spoznaja Allaha, Azze ve Dželle, a da je nevjerstvo njegovo nepoznavanje. Govorio je da će Džennet i Vatra nestati, da je Kur`an stvoren, negirao je sva Allahova imena i svojstva. (Pogledaj El – Ferku bejnel – firek, El – Bagdadi, 199; El – Milel ven-ni-hel, Eš – Šehrestani, 1/86)}

^{b) Kaderije su zalutala sekta. Ibn Tejmijje u Medžmu`ulg fetava(8/256 – 260), ih je podijelio na pet kategorija, a one su: ekstremisti, medžusije, džebrije, mušrici i iblisije. Sve ove kategorije se vraćaju na dva mišljenja o kaderu. Prvo mišljenje se vraća na dvije neispravne postavke: prva je negiranje Allahovog znanja koje je prethodilo djelima robova, što je mišljenje Džehma ibn Safvana. Drugo je negiranje općenite volje: ovo je pravac ekstremnih kaderija. Zastupnici ovog mišljenja su nestali.}

^{Drugo mišljenje zasniva se na dva temelja, a drugi je neispravan:Prvi: priznanje Allahovog znanja koje je prethodilo, što je istina bez imalo sumnje. Drugi: negiranje općenite volje i stvaranja tako da su proizvoljna djela robova prepustili samim njima, kao i određenje. Ovo je mišljenje mu`tezila i zadnjih generacija šija. Oni se nazivaju kaderijama medžusijama. (Pogledaj Šerh Tahavijeve, 305 – 306; Fethul – bari, 1/117 – 119; Šifaul – alil, Ibn – Kajjima, 109; El – Ferku bejnel – firek, 19 – 20)}

^{c) Rafidije su nazvane ovim imenom zato što su odbile Zejda ibn Alijja ibn El – Husejna ibn Alijja ibn Ebi Taliba. Željeli su od njega da se odrekne Ebu Bekra i Omera, pa on to nije učinio. Smatraju da je dužnost podignuti sablju protiv ovog Ummeta. (Pogledaj Mekalatul – islamijjin, 16; El – Ferku bejnel – firek, 17; El – Hudždžetu fi bejanil – mehadždže, 2/478)}

^{(4) – (El – Adžuri, 3/581; Lalikai, 1/63)}

^{(5) – (sahih, Ebu Ne`im, El – Hilji, 6/332)}

^{(6) – (Fetava ve mesail Ibn Es – Salah, 213)}

^{(7) – (El – Lalikai, 1/155)}

^{(8) – (Ez – Zehebi, El – Uluvv, 120)}

^{(9) – (Usulus – sunneh, Šerhu usulil – i`atikad, 1/156; Tabekatul – hanabile, 1/241)}

^{(10) – (El – Džerhu vet – te’adil, 8/125)}

^{(11) – (Kešful – kurbe, Ibn Redžeb el – Hanbeli, 11)}

KAZIVANJA O ADEMU a.s. ● hfz.mr. Muhammed Porča

PLOD ISKRENOSTI | O POHODU NA TEBUK ● hfz.mr. Muhamed Porča

Sura Al-Hašr ● Progonstvo ● الحشر ● Bosanski prevod značenja Kur'ana

Sura Al-Mumtahina ● Provjerena ● الممتحنة ● Bosanski prevod značenja Kur'ana

Sura As-Saff ● Bojni red ● الصف ● Bosanski prevod značenja

VAŽNOST I ZNAČAJ DŽAMIJA ● hfz.mr. Muhamed Porča

KO SU FALSIFIKATORI ISLAMA ?

Vrijednost dana Arefata

Svemogući Allah odlikovao je određena mjesta nad drugim mjestima, kao i određene dane nad drugim danima. Stoga se nagrada za činjenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kojem su ta djela učinjena. Buhari je zabilježio da je Ibn Abbas prenio sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nema vremena u kojem su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana”

(tj. prvih deset dana mjeseca zul-hidždže, od kojih je i dan Arefata). Ashabi upitaše: “Zar ni džihad na Allahovom putu?!” “Ni džihad, osim ako čovjek žrtvuje svoj imetak i život na Allahovom putu.” Komentirajući ajet: “Tako mi zore i deset noći”, komentatori Kur’ana kažu da se to odnosi na prvih deset dana mjeseca zul-hidždže. Imam Ebu Musa Medini u djelu Et-Tergib naveo je konsenzus mufesira o ovom pitanju, osim (iznimne) verzije koja se prenosi od Ibn Abbasa da se radi o zadnjih deset noći ramazana. (Vidjeti: Fedailu jevmi arefa, str. 21, od Ibn Nasiriddina Dimeškija.) Imam Ahmed zabilježio je predanje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje potvrđuje stav mufesira, ali je njen lanac prenosilaca ništavan. (Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 7/162). Enes b. Malik kaže da se u vezi s ovih deset dana govorilo: “Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana.” (Bejheki u djelu Šuabul-iman, 3/358/3766.)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najvrednija dova jeste ona na dan Arefata.” (Tirmizi i Ahmed, s dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Abdul-Berr veli: “Navedeni hadis ukazuje na odlike dove na Arefatu, a to neminovno iziskuje odliku dana Arefata nad drugim danima.” (Vidjeti: Et-Temhid, 6/21.) Imam Muslim zabilježio je da je Aiša, radijallahu anha, prenijela sljedeći Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen džehennemske vatre kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah ponosi se hadžijama pred melekima govoreći: ’Šta žele ovi ljudi!’” Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah se pred stanovnicima nebesa ponosi ljudima koji stoje na Arefatu, govoreći: ’Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im oprostio grijehe, makar bili obilni kao kapi kiše.’” (Ibn Hibban s dobrim lancem prenosilaca.) Post dana Arefata ima posebnu odliku, ali hadžije ne poste taj dan. Imam Muslim zabilježio je da Ebu Katada prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post dana Arefata iskupljuje grijehe prošle i naredne godine, a post dana Ašure iskupljuje grijehe prošle godine.” Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: “Allahov Poslaniče, da li se oprost odnosi isključivo na nas?” “Na vas, ali i na sve one koji dođu nakon vas, sve do Sudnjeg dana”, odgovori im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Mubarek, Semani u djeluEdebul-imla, str. 97, i Ibn Abdul-Berr u djelu Et-Temhid, 1/128-129, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/33.)

U jednom drugom hadisu stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na dan Arefata, Svevišnji Allah spusti se na ovosvjetsko nebo i pred melekima se ponosi Svojim robovima, govoreći: ’Pogledajte Moje robove, stoje na suncu, uprašeni i raščupani, došli su iz raznih predjela, uzimam vas kao svjedoke da sam im već oprostio!’” (Ibn Menda, Begavi u djelu Šerhus-sunna, 7/159/1931, i Ebu Ja‘la, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletud-daifa, 2/125.) Ibn Omer prenosi poduži hadis u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “…a na dan Arefata, Uzvišeni Allah spusti se na ovosvjetsko nebo.” (Ibn Hibban s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihut-tergib, 2/34-36/1155.) Preneseno je da je Ummu Selema govorila da se Svemogući Allah na dan Arefata spušta na ovosvjetsko nebo. (Darekutni u djelu Kitabun-nuzul, str. 48/95-96, i Lalekai u djelu Šerhul-usul, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)

Štaviše, islamski učenjaci raspravljali su o pitanju da li je vredniji dan Kurban-bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojan sunnet ukazuje da je vredniji dan Kurban-bajrama. (Vidjeti: Medžmuatul-fetava, 25/155.) A Allah najbolje zna.
Pise: Safet Kuduzović