POSLANIK MUHAMMED U PRIJAŠNJIM OBJAVAMA ● hfz.mr. Muhamed Porča

Sura Al-Džasije ● Oni koji kleče ● الجاثية ● Bosanski prevod značenja Ku…

Sura Al-Ahkaf ● الاحقاف ● Bosanski prevod značenja Kur'ana

Sura Al-Feth ● Pobjeda ● الفتح ● Bosanski prevod značenja Kur'ana

BORBA IZMEÐU ISTINE I LAŽI ● hfz.mr. Muhamed Porča

MEVLUD I LJUBAV PREMA MUHAMMEDU s.a.v.s.

islamsko znanje

12. rebiu-l-evvel, dan rođenja Muhameda, s. a. v. s, prilika da se prisjetimo važnosti sunneta u našem životu

 

Razlučiti izvorni islam od novotarija i duh vjere od običaja

 

Pjevati mu hvalospjeve, čak pritom i suze puštati, a u isto vrijeme izbjegavati Kur'an i sunnet kao svoje vodilje, laž je i pokušaj obmane. Poslanik, s. a. v. s., kaže: “Ostavio sam vam dvije stvari kojih ako se budete držali nećete zalutati: Allahovu Knjigu i moj sunnet!”

 

Piše: Hfz. mr. Senaid Zajimović

Ovih dana, kao i svake godine, prisjećamo se rođenja najvećeg učitelja svih vremena, vječitog uzora i najdražeg čovjeka na svijetu, Muhammeda, s. a. v. s. Dvanaesti rebiu-l-evvel je datum koga se muslimani rado i sa ushićenjem sjećaju. Toga dana je zasjalo svjetlo Upute svim svjetovima. Međutim, postavlja se pitanje: Da je živ, bi li Allahov Poslanik, s. a. v. s., bio zadovoljan našim načinom ispoljavanja ljubavi prema…

View original post 1.593 more words

Liječenje od grijeha

Robovi imaju stvari koje ih spašavaju od propasti i zločina. Kada ih nedaće snađu i spase od dolaska kazni prije nego što one dođu. Te spasonosne stvari razlog su sreće i na dunjaluku i na Ahiretu, a od njih su:

1. Iskreno pokajanje i traženje oprosta za sve grijehe, velike i male. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta:

‘’I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.’’ (En-Nur 31)

‘’O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći, uveo, na Dan u kojem Allah neće osramotiti Vjerovjesnika i one koji su zajedno sa njim vjerovali; svjetlo njihovo će ići ispred njih i njihove desne strane. “Gospodaru naš,” – govoriće oni – “učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam jer Ti, doista, sve možeš.” (Et-Tahrim 8)

‘’Reci: “O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.” (Zumer 53)

Allah je pohvalio one koji se žurno nastoje se pokajati. 

 

‘’I za one koji se, kada grijeh počine ili kad se prema sebi ogriješe, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.’’ (Ali Imran 135)

‘’Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini,i koji zatim na Pravome putu istraje.”(TaHa 82)

Pokajanje ima mnoge koristi koje pokajnik zadobija, a evo nekih za primjer:

a) Allahova ljubav prema pokajnicima. – ‘’Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.’’ (El-Beqara 222)

b) Allahova radost pokajanju Njegovog roba. Od Enesa, radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Allah se više raduje pokajanju Svoga roba kada Mu se kaje, nego kada jedan od vas bude na svojoj jahalici u pustinji, pa mu jahalica pobjegne a na njoj mu budu hrana i voda. Potom izgubi nadu u nju i dođe pod drvo i legne u njegov hlad, a izgubio je već nadu u povratak jahalice. Dok on tako leži kada se najedanput jahalica nađe kod njega stojeći. On je uzme za povodac, a zatim od ogromne radosti kaže: Allahu, ti si moj rob a ja sam tvoj gospodar. Pogriješio je iz velike radosti.“ (Buhari, Muslim)

c) Allah, Azze ve Dželle, zamjenjuje loša djela dobrim djelima. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’I oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; – a ko to radi, iskusiće kaznu, patnja će mu na onome svijetu udvostručena biti i vječno će u njoj ponižen ostati; ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je.’’ (El-Furqan 68-70)

d) Iskreno pokajanje od svih grijeha uvodi pokajnika u Džennet. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar vaš preko ružnih postupaka vaših prešao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje će rijeke teći uveo, na Dan u kojem Allah neće osramotiti Vjerovjesnika i one koji su zajedno s njim vjerovali, svjetlo njihovo će ići ispred njih i njihove desne strane. ”Gospodaru naš, – govoriće oni – učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam jer Ti, doista, sve možeš.’’ (Et Tahrim, 8)

Pokajanje ima uslove i temelje bez kojih neće biti primljeno, a oni su:

1. Prestanak i ostavljanje činjenja grijeha

2. Čvrsta odluka da se više nikada neće vratiti tom grijehu

3. Pokajanje za činjenje tog grijeha

4. Ako je grijeh vezan za pravo kakvog čovjeka onda ima četvrti uslov, a to je da se griješnik riješi toga prava tj., da povrati ono što mu ne pripada.

 
Pokajanje neće korisiti kada duša dođe do grkljana ili kada sunce izađe sa zapada.

2. Bogobojaznost u tajnosti i javnosti. A to je da rob postupa prema pokornosti Allahu, Azze ve Dželle, uz svjetlo od Allaha a nadajući se Njegovoj nagradi, i da ostavi nepokornost Allahu uz svjetlo od Allaha bojeći se Njegove kazne, kada između onoga čega se plaši od svoga Gospodara u vidu Njegove srdžbe i kazne napravi zaštitu koja će ga čuvati.

3. Naređivanje dobra i odvraćanje od zla. ‘’I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati – oni će šta žele postići.’’ (Ali Imran 104) Vjerodostojno se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, ili ćete naređivati dobro i zabranjivati zlo ili samo što Allah na vas ne pošalje kaznu od Njega, a zatim ćete Ga dozivati a On se neće odazvati.“ (Tirmizi, Ahmed) ‘’I kada zaboraviše ono čime su bili opominjani, Mi izbavismo one koji su od nevaljalih djela odvraćali, a teškom kaznom kaznismo griješnike, zato što su stalno u grijehu bili. ‘’ (El-E’araf, 165)

4. Povođenje za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, u svim uvjerenjima, izrekama i djelima.

5. Upućivanje dove, traženje utočišta kod Allaha.

a) Dova je jedan od najvećih povoda za odbacivanje neugodnosti i postizanje traženog. Međutim, rezultat dove može zakasniti, ili da dova bude sama po sebi slaba, tako da je Allah ne voli zato što u sebi sadrži neprijateljstvo, ili zbog slabosti srca i njegove ne predanosti Allahu, . Ili zbog nastupanja zapreke primanja dove, kao što je jedenje harama, nepravda, prekrivanje srca grijesima, ovladavanje nemara, igre i zabave. Ili radi neispunjavanja uslova primljene dove.

b) Dova je jedan od najkorisnijih lijekova. Ona je neprijatelj iskušenja i nedaća. Bori se protiv njega, i liječi ga i sprječava njegova nastupanja, i olakšava ga kada dođe. Dova je oružje vjernika.

c) Tri su stanja dove sa iskušenjem:

– da dova bude jača od iskušenja, pa ga odstrani

– da bude slabija od iskušenja, pa iskušenje bude jače, i rob bude njime pogođen, ali će i tada olakšati iskušenje i nedaću, iako je dova slaba

– da dođe do borbe između njih i oboje se međusobno spriječe

Od Ibn Omera, radijAllahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Dova koristi za ono što je nastupilo, a i ono što nije nastupilo. Zato se, Allahovi robovi, držite dove!“ (Ahmed, Hakim)

Od Selmana, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Određenje ne može ništa odbiti osim dova, a dužinu života produžava samo dobroćinstvo.“ (Tirmizi)

d) Ustrajavanje u dovi jedan je od najkorisnijih lijekova. Iskreni musliman pristupa dovi i stalno je upućuje. Ponavlja je u vremenima kada se ona prima. Ovo je jedan od najvećih razloga koji je potreban za uslišavanje dove.

e) Mahane dove. Dova ima svoje nedostatke koji sprječavaju nastupanje njenih tragova, kao npr., da rob ubrzava ili smatra usporenim uslišavanje dove, pa tako se razočara i ostavi dovu. On je poput onoga koji posije sjeme ili zasadi voćku pa je onda održava i napaja. Kada mu se čini previše sporim da će ono u potpunosti izrasti ostavi ga i zanemari.

f) Vremena u kojima se dova uslišava su važna, a onaj koji upućuje dovu mora paziti da njegova dova bude u tim vremenima. Od tih vremena su zadnja trećina noći. Prilikom ezana, između ezana i ikameta, iza propisanih namaza, prilikom penjanja imama petkom na minber sve dok se ne završi džuma namaz, zadnji sahat poslije ikindije petkom. Kada srce bude prisutno u ovim vremenima, bude skrušeno i predano pred Gospodarom, te ponizno, okrene se ka Kibli, bude čist (pod abdestom) podigne ruke, započne sa zahvalom Allahu, a zatim donese salavat na Muhamemda, sallallahu alejhi ve sellem, Njegovog roba i poslanika, a zatim prije svoje potrebe pokaje se i zatraži oprost, preda se Allahu i bude ustrajan u u moljenju, bude Ga molio Njegovim lijepim imenima i svojstvima, Njegovom jednoćom, i prije donošenja dove udijeli sadaku, ovakva dova gotovo nikada neće biti odbijena.

g) Ono što rob moli svoga Gospodara. Nema sumnje da rob moli svoga Gospodara za sve ono za čime je u potrebi u pogledu njegove Vjere i dunjaluka, jer su sve riznice u Njegovoj ruci. Njega, Azze ve Dželle, niko ne može spriječiti u onome što da, niti iko može dati ono što Allah spriječi. Allah, Azze ve Dželle, voli da bude moljen. Rob ga moli za sve za čime je u potrebi, pa čak i za kaiševe na svojoj obući. Rob treba posvetiti krajnju pažnju važnim i velikim stvarima u kojima je istinska sreća, a od njih je devet sljedećih stvari:

1. Moliti Allaha za Uputu i ispravnost
2. Moliti Allaha za oprost svih grijeha
3. Moliti Allaha za Džennet i utjecati Mu se od Vatre
4. Moliti Allaha za oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu
5. Moliti Allaha za čvrstinu i postojanost u Njegovoj Vjeri
6. Moliti Allaha za lijep ishod i na dunjaluku i na Ahiretu
7. Moliti Allaha za stalnu blagodat i utjecati Mu se od njenog prestanka
8. Utjecati se Allahu od teškog iskušenja, uzastopne nesreće i lošeg određenja i zluradosti neprijatelja
9. Moliti Allaha za ispravnost Vjere i na dunjaluku i na Ahiretu

Molim Allaha da ovo djelo učini iskrenim radi Njegovog lica, da mi ono bude od koristi i u mome životu i poslije smrti. Da okoristi njime svakoga ko dođe do njega. Allah je Taj najbolji koji se može moliti i Najčasniji od kojeg se može nadati. On je dovoljan i divan je On pomagač.

Neka je salavat, selam i bereket na Njegovog roba i poslanika i odabranika između svih stvorenja našeg Vjerovjesnika, vođu i uzora, Muhammeda sina Abdullahovog, na njegovu časnu porodicu i sve ashabe, te one koji ih slijede po dobru do Sudnjega dana.

Autor: Dr. Seid El Kahtani

Posljedice grijeha po društvo

Grijesi imaju ogroman uticaj na društvo i narode, a evo nekih primjera za to:

50. Propast naroda zbog grijeha. Nema sumnje da sve štete na dunjaluku i Ahiretu nastaju zbog grijeha. Šta je to drugo do grijeh, izvelo Adema i Havu iz Dženneta, Kuće naslade, blagodati, ljepote, radosti u kuću boli, tuge i nedaća.

Šta je Iblisa izvelo i istjeralo iz nebeskog carstva? Ostao je proklet, njegova nutrina i vanjština su iskrivljene. Njegov oblik je postao najružniji. Njegova nutrina je daleko ružnija od njegovog izgleda. Blizina mu je zamijenjena daljinom, milost prokletstvom, ljepota ružnoćom, Džennet Vatrom koja se potpaljuje, a iman kufrom.

Šta je to potopilo sve stanovnike zemlje, tako da je voda preplavila vrhove brda? Šta je to odredilo vjetar nad Adovim narodom sve dok ih taj vjetar nije pobacao mrtve po zemlji, kao da su šuplji palmini trupovi, uništavajući sve iznad čega je prošao, njihove kuće, usjeve i životinje. Tako su postali pouka za narode sve do Sudnjeg dana.

Ko je poslao narodu Semud krik tako da su se njihova srca presjekla i sve do jednog pomrli? Ko je podigao naselja Lutovog naroda tako da su meleki čuli lajanje njihovih pasa, a zatim ih je prevrnuo, pa ono što je bilo gore ostalo je dolje. Sve ih je uništio, a zatim je dao da budu kamenovani sa neba koji im je kao kiša padao. Objedinio im je kazne kao nijednom drugom narodu. Njihovoj braći pripada slična kazna, a ona od nepravednih nije daleko. Šta je to Šuajbovom narodu poslalo oblak patnje poput hlada, a kada je oblak došao iznad njihovih glava zasuo ih je žestokom vatrom.

Šta je to potopilo Faraona i njegov narod u moru. Zatim su njihove duše prebačene u Džehennem, tijela su za potop, a duše za spaljivanje. Šta je to Karuna, njegovu kuću imetak i porodicu utjeralo u zemlju? Šta je to uništilo generacije poslije Nuha različitim kaznama i potpunim uništenjima? Šta je to uništilo narod čovjeka iz sure ‘Jasin’ sa jednim krikom tako da su svi ostali ukočeni? Nema sumnje da sve što ih je snašlo i uništilo da su to njihovi grijesi.

51. Uklanjanje balgodati. Grijesi uklanjaju blagodati sa svim njihovim vrstama. Zahvala Allahu na blagodatima povećava blagodati. Uzvišeni kaže: ‘’I kad je Gospodar vaš objavio: ’Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti’.’’ (Ibrahim 7)
Allahove blagodati prema Njegovim robovima su mnogobrojne i ne mogu se pobrojati. – ‘’Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nabrojati, – Allah, uistinu, prašta i samilostan je.’’ (En-Nahl 18) ‘’I daje vam svega onoga što od Njega išćete, i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali – Čovjek je, uisitnu, nepravedan i nezahvalan.’’ (Ibrahim, 34)

Od ovih blagodati navest ćemo neke za primjer a ne da bi ih sve pobrojali:

a) Blagodat imana, a to je apsolutno najveća blagodat , b) Blagodat imetka i halal opskrbe, c) Blagodat djece, d) Blagodat sigurnosti u mjestima stanovanja, e) Blagodat zdravlja tijela

Ove blagodati a i druge povećavaju se zahvalom, a umanjuju se ili nestaju ili u njima nema bereketa robu ako čini grijehe i nepokornost i ako se udaljava od Allaha, Azze ve Dželle. – ‘’Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.’’ (Eš-Šura 30)

52. Nastupanje općih uništavajućih kazni, a od njih su:

1. Pojava kuge i epidemija

2. Pojava bolesti kojih nije bilo u prošlim generacijama

3. Nastupanje oskudice, teške opskrbe i nepravedne vlasti

4. Uskraćivanje kiše, a da nije životinja ne bi ni padala

5. Nadmoć neprijatelja. Allah dadne da svoju silu međusobno iskale

Od Abdullaha ibn Omera, radijAllahu anhu, prenosi se da je rekao:„Došao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: „Skupino muhadžira, kada budete iskušani sa pet stvari, a utječem se Allahu da ih doživite: Neće se pojaviti razvrat u jednom narodu pa ga oni budu javno činili, a da se među njima neće pojaviti epidemije i bolesti kojih nije bilo među njihovim prethodnim generacijama. Neće zakidati na kantaru i vagi, a da neće doživjeti suše, manjak opskrbe i nepravdu vlasti. Neće uskratiti zekat na svoje imetke, a da im se neće uskratiti kiša sa neba, a da nije životinja ne bi ni padala. Neće narušiti ugovor sa Allahom i Njegovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a da im Allah neće nametnuti neprijatelja mimo njih i da neće uzeti dio onoga što im je rukama. Neće njihove vođe izbjegavati suđenje po Allahovoj vjeri i mijenjati ono što je Allah objavio, a da Allah neće dati da međusobno iskale svoju silu.“ (Ibn Madže, Hakim) Ovo su znakovi Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva. Ovo je zadesilo one koji su zapali u ove grijehe. Molimo Allaha za spas.

53. Nastupanje poraza i to je jedan od povoda nepokornosti udaljavanja od Allahove Vjere, kao što je jedan od povoda pomoći, pokornost i predanost Allahu, Azze ve Dželle. ‘’O vjernici, kada se s kakvom četom sukobite, smjeli budite i neprestano Allaha spominjite da biste postigli što želite. I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih. I ne budite kao oni koji su, da se pokažu svijetu, nadmeno iz grada svoga izišli da bi od Allahova puta odvraćali. A Allah dobro zna ono što oni rade.’’ (El-Enfal 45-47) ‘’I prije tebe smo poslanike narodima njihovim slali i oni su im prave dokaze donosili, pa smo one koji su griješili kažnjavali – a dužnost Nam je bila vjernike pomoći.’’ (Rum 47) ‘’A Allah će sigurno pomoći one koji Vjeru Njegovu pomažu – ta Allah je zaista Moćan i Silan.’’ (El-Hadž 40) ‘’O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti. A onima koji ne vjeruju – propast njima! On neće djela njihova prihvatiti.’’ (Muhammed 7-8) Pridržavanje ovih povoda jedan je od najvećih razloga pobjede, a njihovo ostavljanje jedan od razloga nastupanja poraza i propasti i na dunjaluku i na Ahiretu.

54. Grijesi su nasljeđe nepravednih naroda. Neka se musliman čuva da ne naslijedi grijehe od nepravednih. Homoseksualizam je nasljeđe Lutovog naroda. Uzimanja prava sa povećanjem a isplaćivanje sa pomanjkanjem nasljeđe je Šuajbovog naroda. Veličanje na zemlji putem pravljenja nereda nasljeđe je Faraonovog naroda. Oholost i iskaljivanje sile naslijeđe je Hudovog naroda i dr.. Griješnik oblači odjeću ovih naroda, a oni su Allahovi, Azze ve Dželle, neprijatelji.

55. Grijesi su razlog za patnju u kaburu, patnju na Sudnjem danu, patnju u Vatri, a Allahu, Azze ve Dželle, se utječemo od toga.

Autor: Dr. Seid El Kahtani

Posljedice griješenja na čovjekova djela

Nema sumnje da djela padaju pod uticaj grijeha u nekim okolnostima, a od toga je sljedeće:

48. Od Sevbana, radijAllahu anhu, se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Sigurno znam ljude iz moga Ummeta koji će doći na Sudnji dan sa dobrim djelima poput brda bijele tihame, pa će ih Allah, Azze ve Dželle, u prah pretvoriti i raspršiti.“ Sevban, radijAllahu anhu, je rekao: „Allahov Poslaniče, opiši nam ih i pojasni nam da ne budemo od njih, a mi to ne znamo.“ Rekao je, sallallahu alejhi ve sellem,: „Oni su vaša braća, vaše kože. Klanjaju ko što i vi klanjate noću, ali su oni ljudi koji kada se osame sa Allahovim zabranama, prekrše ih.“ (Ibn Madže) Kažem: Možda su ovi dozvolili ove zabrane ili počinili djela koja ih izvode iz Islama, ili će imati protivnike kojima će se prebaciti sva ova dobra djela. Allah, Azze ve Dželle, najbolje zna.

49. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Znate li ko je gubitnik?“ Odgovorili su: „Gubitnik je onaj koji nema ni dirhema ni imetka.“ Pa je rekao, sallallahu alejhi ve sellem,: „Gubitnik iz mog Ummeta je onaj koji dođe na Sudnji dan sa namazom, postom i zekatom, ali je vrijeđao ovoga, optužio za blud onoga, uzurpirao imetak onoga, prosuo krv toga, udario ovoga. Zatim će se njima davati od njegovih dobrih djela, a kada nestane njegovih dobrih djela prije nego što mu se presudi uzet će se njihova loša djela i njemu prebaciti, a zatim će biti bačen u Vatru.“ (Muslim)

Autor: Dr. Seid El Kahtani

Posljedice griješenja po čovjekovo tijelo

Griješenje ostavlja tragove na tijelu griješnika. Od njih su npr., sljedeći:

33. Šerijatske kazne. Ako griješnik ne bude pazio na prethodne kazne i one ne budu utjecale na njegovo srce, neka pogleda u šerijatske kazne koje su Allah, Azze ve Dželle, i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propisali za zločine, a one su kazne koje su utvrđene šerijatom, iskupi i kazne za koje u šerijatu ne postoji precizna odredba.

Što se tiče preciziranih kazni, one su smrtna kazna za otpadnika, zatim kazna za blud, krađu, potvoru, pijenje alkohola. Ove kazne čuvaju pet nužnih stvari kod svakog čovjeka, a to su Vjera, život, potomstvo, pamet i imetak. Allah, Azze ve Dželle, je propisao ove kazne da bi se sačuvalo ovih pet nužnosti.

Iskupi. Od njih su iskup za nenamjerno ubistvo, iskup za zihar, za spolno općenje u danima ramazana, za vrijeme obavljanja hadždža, za vrijeme menstruacije, nifasa i iskupa za prekršenu zakletvu.

Kazne koje nisu precizirane šerijatom određuju se prema mišljenju muslimana suca, a zadatak im je da odvrate od ogavnih djela.

Ovakve kazne ne dolaze na stepen Šerijatom utvrđenih kazni osim ako je zločin isuviše velik, onda mogu ići čak i do ubistva. Ali, sve to mora biti u saglasnosti sa šerijatskim postavkama, a ne sa strastima.

34. Kazne određenja, a one su dvojake. Jedna vrsta je za srce i dušu, a druga za tijelo i imetak. Kazne određenja za srce predstavljaju bolove koji djeluju na srce i prekidanje materija s kojima je srce živo i ispravno. Kada se ove materije prekinu onda nastupaju suprotnosti. Kazne za tijela su dvojake. Jedna vrsta je na dunjaluku a druga na Ahiretu. Želi se reći da se kazne za grijehe razvrstavaju na šerijatske kazne, kazne odredbe, a one su ili u srcu ili na tijelu ili na oboma, ili te kazne mogu biti u berzehu poslije smrti ili na Dan proživljenja i iskupljanja tijela. Ukratko može se reći da su kazne određenja ono što čovjeka zadesi u njegovoj Vjeri, dunjaluku ili oboma, bilo da se radi o smutnjama, iskušenjima, ili ostalim različitim nedaćama. One su trojake. Neke od njih bivaju radi podizanja stepena, neke radi potiranja grijeha, neke su kazne čovjeku za nepravdu i nepriateljstvo i nepokornost njegovom Gospodaru. Ovaj zadnji stepen je generalan i za muslimana i za nevjernika, shodno veličini grijeha i zločina.

35. Grijesi slabe tijelo. Snaga vjernika potiče iz srca. Kada god ojača njegovo srce ojača i njegovo tijelo. Iako nevjernik može biti snažnoga tijela, on je najslabiji kada je potrebno, pa ga njegova snaga iznevjeri kada mu je najpotrebnija. Imam Ibnul-Kajjim, kaže: „Razmisli o snazi tijela Perzijanaca i Rimljana kako ih je iznevjerila kada im je bila najpotrebnija, kada su ih vjernici nadvladali snagom svojih tijela i srca.“ 

 

36. Grijesi sprječavaju i umanjuju opskrbu. Nema sumnje da čovjek biva lišen opskrbe zbog grijeha kojeg počini. Kao što bogobojaznost pridobija opskrbu. Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’To je savjet za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje – a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći; i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.’’ (Et-Talaq 2-3) Također, ostavljanje bogobojaznosti donosi siromaštvo. To se shvata iz ovog ajeta. Onaj ko se ne boji Allaha, On mu neće dati izlaza i neće ga opskrbiti odakle se i ne nada, a pridobijanje opskrbe biva putem ostavljanja nepokornosti.

37. Nestanak blagodati. Nepokornosti uklanjaju blagodati i dovode nedaće. Od roba ne ode nijedna blagodat osim zbog grijeha, a ne dođe mu nijedna nezgoda osim zbog grijeha, kao što spominje Alijj ibn Ebi Talib, radijAllahu anhu,: „Nijedna nedaća nije došla osim sa grijehom, a niti je otišla osim sa pokajanjem.“ Uzvišeni kaže, u prijevodu značenja ajeta: ‘’Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.’’ (Šura 30) I kaže: ‘’To je zato što Allah neće lišiti blagostanja narod kome ga je podario – sve dok se on sam ne promijeni – a Allah sve čuje i sve zna.’’ (El-Enfal 53)

Allah neće promijeniti blagodat koju je nekom dao sve dok se dotična osoba ne promijeni, pa pokornost Allahu preinači u nepokornost, zahvalu u nezahvalu, povode Njegovog zadovoljstva u povode Njegove srdžbe. Pa kada se promijeni, promijeni mu se i adekvatna kazna, a tvoj Gospodar ne čini nepravdu robovima. Ako nepokornost zamijeni pokornošću Allah će mu kaznu zamijeniti oprostom, poniženje ponosom. ‘’Allah neće izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. A kad Allah hoće jedan narod kazniti, niko to ne može spriječiti; osim Njega nema mu zaštitinika.’’ (Er-R’ad 11)

Kada si u blagodati čuvaj je. Jer grijesi uklanjaju
blagodati. Čuvaj ih pokornošću Gospodaru robova.
Jer se Gospodar robova brzo sveti

38. Grijesi uklanjaju blagoslov u imetku, a možda i unište imetak. Onaj koji bude lagao u trgovini i prikrije mahane robe bit će kažnjen brisanjem blagoslova. Od Hakima ibn Huzama, radijAllahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kupac i prodavac imaju pravo odabira sve dok se ne raziđu. Ako budu istinu govorili i pojasnili sve što je vezano za robu njihova prodaja će biti blagoslovljena. Ako budu krili i lagali blagoslov njihove prodaje će biti pobrisan.“ (Buhari, Muslim)

Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko uzme imetke ljudi želeći ih povratiti, Allah će mu ih vratiti. A ko ih uzme želeći ih uništiti i Allah će ga uništiti.“ (Buhari)
Značenje ovih riječi jeste da onaj koji uzme imetke ljudi želeći ih vratiti Allah će mu otvoriti dunjaluk i olakšati mu povrat, ili će mu biti garant zalaganja na Sudnjem danu. Onaj ko ih uzme želeći ga uništiti Allah će ga uništiti u njegovom životu i imetku. Neki su rekli da se pod ovim misli na patnju na Ahiretu.

39. Grijesi brišu bereket života, opskrbe, znanja, djela i pokornosti. Općenito, brišu berekete Vjere i dunjaluka. Ni najmanjeg bereketa nećeš naći kod onoga koji čini nepokornost Allahu u njegovom životu, Vjeri i dunjaluku. – ‘’A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.’’ (El-’Araf 96) Grijesi su razlog za brisanje blagoslova u svemu. Musliman treba da bježi od grijeha sve dok ne zadobije bereket u Vjeri, dunjaluku i Ahiretu.

40. Grijesi donose pokudu. Od kazni za grijehe jeste da čovjek bude lišen imena pohvale i počasti i da ga zaodjenu imena pokuđenosti i poniženja. Izgubi ime vjernika, dobročinitelja, bogobojaznog, pokornog, pokajnika, staratelja, suzdržljivog, dobrog, pobožnjaka, prefinjenog i sl., a zaodjenu ga imena griješnika, nepokornog, onoga koji se suprostavlja, zloćudnog, onoga koji čini nered, prljavoga, lašca, prevaranta, onoga koji kida rodbinske veze, varalice i sl.. Da u kazni za grijehe nema ništa drugo nego zasluga za pridobijanje ovih ružnih imena i onoga što je vezano za njih, pamet bi ih zabranjivala. Neka je Allah na pomoći.

41. Grijesi kuraže neprijatelje protiv čovjeka. To je kazna za one koji ih čine. Također, i šejtani postanu smioni pa ga uznemiravaju, zavode, prišaptavaju, zastrašuju ga, rastužuju i daju da zaboravi ono u čemu je njegova korist. Protiv njega se usude ljudski šejtani, prema onome što mogu da mu učine od uznemiravanja u njegovom odsustvu i prisustvu. Učini njegovu porodicu smionom protiv njega, njegove sluge, djecu, komšije. Ovo je dovoljno za ogavnost grijeha. Neka je Allah na pomoći.

42. Grijesi slabe čovjeka pred njegovom dušom. Ovo je jedna od najvećih kazni za grijehe. Oni ga iznevjere kada je čovjek sebi najpotrebniji. Svako je u potrebi da spozna ono što mu korsti i što mu šteti u njegovom životu, a i budućem svijetu. Najznaniji su oni koji su to najbolje podrobno spoznali. Grijesi iznevjere roba prilikom prikupljanja znanja i davanja prednosti stalnoj sreći nad prezrenom i prolaznom srećom. Grijesi ga pokrivaju od savršenstva ovoga znanja i zaokupiranosti onim što mu je najpreče i najkorisnije na oba svijeta. Kada čovjek zapadne u neugodnost i želi da je se riješi njegovo srce, duša i tjelesni organi ga iznevjere. Tada je na stepenu čovjeka koji sa sobom ima sablju ali je prekrivena hrđom i stavljena je u korice tako da je nikada ne izvlači. Zatim mu se ispriječi neprijatelj i on želi da ga ubije, pa stavi ruku na dršku sablje i trudi se da je izvuče, ali ona ne izlazi. Neprijatelj ga iznenadi i nadvlada. Isto tako srce zahrđa od grijeha i biva napadnuto bolešću, pa kada se ukaže potreba za borbu sa neprijateljem ništa ne nađe. Rob se bori i opire i izlaže svojim srcem i dijelovima tijela shodno volji srca.

Ovim se želi reći da kada rob zapadne u nedaću ili iskušenje njegovo srce, jezik i tjelesni udovi ga iznevjere prema onome što mu je najkorisnije. Njegovo srce se ne preda pouzdanju u Allaha i pokajanju Njemu, poniznosti i predanosti pred Njim, niti ga njegov jezik podstiče na spomen.

Njegovo spominjanje jezikom ne objedinjuje srce i jezik, pa ga tada spominje sa srcem koje je nemarno i odsutno. Kada želi da ga njegovi tjelesni udovi pomognu u pokornosti i da ga zaštite, ne podrede mu se i ne pokore. Sve su ovo posljedice griješenja i nepokornosti.

Postoji jedna daleko više zastrašujuća i opasnija stvar, a to je da griješnika njegovo srce i jezik iznevjere na samrti i prilikom preseljenja Allahu, Azze ve Dželle, pa možda ne bude mogao izgovoriti šehadet, kao što su mnogi ljudi posvjedočili da je to zadesilo one na izdisaju.

Imam Ibnul-Kajjim, Allah mu se smilovao, prenosi o ovome mnoge anegdote, a od njih je da je neki čovjek koji je bio prosjak govorio: „Udijelite paru radi Allaha! Udijelite paru radi Allalha! Sve dok njegova duša nije izašla. Jednom trgovcu je rečeno na samrti: „Reci la ilahe illallah.“, a on je odgvoorio: „Ovaj komad je jeftin, ovo je dobra mušterija.“, sve dok nije izdahnuo. Drugom su ponavljane riječi la ilahe illallah, pa je rekao: „Kada god hoću da ih izgovorim jezik se suzdrži.“ Postoje i mnoge druge anegdote o tome. Molimo Allaha za oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu.

43. Jedna od posljedica grijeha jeste i da Allah kuje spletke protiv onoga ko ih kuje, da će prevariti onoga ko Njega nastoji prevariti, da će se ismijavati onome ko se ismijava, da će zavesti srce koje je skrenulo sa Istine. Sve su to kazne za grijehe. Molimo Allaha za spas.

44. Grijesi uzrokuju tegoban život na dunjaluku i u berzehu, a na Budućem svijetu patnju. Sve su to kazne za grijehe. Uzvišeni kaže u prijevodu značenja ajeta: ‘’A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživiti.’’ (Ta-ha 124)

Ibnul-Kajjim, kaže: „Tegoban život će pratiti onoga ko se udalji od onoga što je Allah objavio Njegovom Poslaniku, alejhisellam, i to će biti na dunjaluku, berzehu i na Dan povratka. Oko nije radosno, srce nije smireno, niti je duša spokojna osim sa njenim Gospodarem koji je Jedini Istina, a sve ono što se mimo Njega obožava je neistina. Čije oko osjeti sreću sa Allahom, u njemu će osjetiti sreću svako oko, a ko ne osjeti sreću sa Allahom, svoju će dušu iz žalosti rastrgati za dunjalukom.“

45. Otežavanje svih poslova. Ovo je jedan od najvećih posljedica koja pogađa griješnika. Ne krene činiti nijednu stvar a da mu se ona ne zatvori ili mu bude preteška. Ko se bude Allaha bojao On će mu svaku stvar olakšati, a ko zapostavi takvaluk, svaka stvar će mu biti teška. Čuditi se kako rob pronalazi puteve dobra i koristi, a koristi su mu zatvorene i putevi otežani, a u isto vrijeme ne zna odakle mu je dato.

46. Život griješnika se skrati i nestaje njegovog bereketa, i tako mora biti. Kao što dobročinstvo povećava život, griješenje skraćuje život. Učenjaci su se razišli oko toga, pa je jedna grupa rekla: Skraćivanje griješnikovog života znači odlazak i brisanje blagoslova njegovog života. Ovo je istina i ovo je jedan od utjecaja grijeha.

Druga skupina je rekla da ga uistinu skraćuje kao što se uskraćuje opskrba. Uzvišeni Allah je za bereket u opskrbi dao mnoge povode koji je umnožavaju i uvećavaju. Bereket u dužini života ima mnoge povode koji ga uvećavaju. Nije isključeno da se život može povećavati jednim, a skraćivati drugim povodima. Opskrba, smrtni časovi, zdravlje i bolest, bogatstvo i siromaštvo iako su određenje Gospodara, Azze ve Dželle, On ipak određuje što želi putem povoda koje je učinio da ih njihovi uzroci iziskuju. Sljedeća skupina je rekla: Utjecaj grijeha na smanjenje dužine života je sadržan u tome da je suština života u životu srca.

Čovjekov život su samo vremena njegovoga življenja sa Allahom. To su sati njegova života. Dobročinstvo, takvaluk i pokornost povećavaju ova vremena koja su suština njegovog života, i nema drugog življenja osim ovoga. Kada se rob udalji od Allaha i zaokupira grijesima, izgube se oni istinski dani njegovog života.

47. Allah, Azze ve Dželle, otklanja strahopoštovanje prema griješniku iz srca stvorenja. Ovo je jedna od kazni za grijehe. Nema sumnje da on postane prezren kod njih, oni ga potcjenjuju, kao što je on sebe zapostavio i potcijenio. Koliko čovjek voli Allaha, toliko ga vole i ljudi. Koliko se pribojava Allaha, toliko ga se pribojavaju i ljudi. Koliko respektuje Allaha i Njegove zabrane, toliko ga respektuju i ljudi. Kako će rob narušiti Allahove zabrane a u isto vrijeme željeti da ljudi ne naruše njegove zabrane. Kako se može olahko odnositi prema Allahovom pravu, a da ga Allah ne učini prezrenim kod ljudi. Kako može potcjenjivati nepokornosti Allahu a da ga ljudi ne potcjenjuju? Uzvišeni kaže: ‘’Zar ne znaš da se i oni na nebesima i oni na Zemlji Allahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvijezde, i planine, i drveće, i životinje, i mnogi ljudi, a mnogi kaznu i zaslužuju. A koga Allah ponizi, niko ga ne može poštovanim učiniti; Allah ono što hoće radi.’’ (Hadž 18)

Autor: Dr. Seid El Kahtani