Arhiva za August, 2011

PITANJE:„Da li mijenja značaj izgovor riječi egber umjesto ekber, pri učenju tekbira u namazu ili ezanu?”  

Egber umjesto ekber – OPREZ !!!
ODGOVOR: Dosta je ljudi koji prilikom učenja ezana ili ikameta, a takođe i prilikom izgovoranja tekbira u namazu ne prave razliku između glasova g i k u riječi “ekber”, smatrajaći da nema nikakve razlike u značaju i značenju riječi.
Međutim, istina je da upotreba jednog ili drugog slova ne samo da ima uticaja na značenje, već suštinski mijenja značenje izgovorene riječi.
Izgovorom tekbira „Allahu ekber” iskazuje se veličina Uzvišenog Allaha, potvrđujući da je on “ekber” to jest “Najveći”, da nema nikoga i ničega iznad Njegove veličine. Upotreba glasa g umjesto k potpuno mijenja značenje, tako da „egber“ , što dolazi od arapske riječi „gubar“, a znači prašina, označava nekoga ili nešto što je najprašnjavije, nešto na čemu se nalazi najviše prašine, što je najprljavije. Tako da ova, na prvi pogled, bezazlena i beznačajna promjena, vidimo, ima veliki uticaj na značenje i potpuno ga mijenja. I ne samo da ga mijenja, već ne priliči da se uopšte nađe i izgovori sa Božjim imenom.
Ovo je upozorenje svima koji uče ezan, ikamet, ili obavljajući namaz izgovaraju tekbir, da dobro obrate pažnju kako to čine, da ne dozvole da umjesto izražavanje Allahove nedostižne veličine, zbog svoje nepažnje, ponižavaju Uzvišenog Allaha. Osobina čovjeka vjernika jeste da može pogriješiti zbog neznanja ili nemara, ali da nakon ukazivanja na greške svoje postupke ispravi. Takođe, vjernik je taj koji neprestano uči i što više saznaje o svojoj vjeri kako ne bi dozvolio da njegovo neznanje bude uzrok činjenja grijeha.   
Advertisements
PITANJE: „ Da li mijenja značaj izgovor riječi egber umjesto ekber, pri učenju tekbira u namazu ili ezanu ?”  

ODGOVOR: Dosta je ljudi koji prilikom učenja ezana ili ikameta, a takođe i prilikom izgovoranja tekbira u namazu ne prave razliku između glasova g i k u riječi “ekber”, smatrajaći da nema nikakve razlike u značaju i značenju riječi. Međutim, istina je da upotreba jednog ili drugog slova ne samo da ima uticaja na značenje, već suštinski mijenja značenje izgovorene riječi.
Izgovorom tekbira „Allahu ekber” iskazuje se veličina Uzvišenog Allaha, potvrđujući da je on “ekber” to jest “Najveći”, da nema nikoga i ničega iznad Njegove veličine. Upotreba glasa g umjesto k potpuno mijenja značenje, tako da „egber“ , što dolazi od arapske riječi „gubar“, a znači prašina, označava nekoga ili nešto što je najprašnjavije, nešto na čemu se nalazi najviše prašine, što je najprljavije. Tako da ova, na prvi pogled, bezazlena i beznačajna promjena, vidimo, ima veliki uticaj na značenje i potpuno ga mijenja. I ne samo da ga mijenja, već ne priliči da se uopšte nađe i izgovori sa Božjim imenom. 

Ovo je upozorenje svima koji uče ezan, ikamet, ili obavljajući namaz izgovaraju tekbir, da dobro obrate pažnju kako to čine, da ne dozvole da umjesto izražavanje Allahove nedostižne veličine, zbog svoje nepažnje, ponižavaju Uzvišenog Allaha. Osobina čovjeka vjernika jeste da može pogriješiti zbog neznanja ili nemara, ali da nakon ukazivanja na greške svoje postupke ispravi. Takođe, vjernik je taj koji neprestano uči i što više saznaje o svojoj vjeri kako ne bi dozvolio da njegovo neznanje bude uzrok činjenja grijeha.

PITANJE:„Da li mijenja značaj izgovor riječi egber umjesto ekber, pri učenju tekbira u namazu ili ezanu?”  
Egber umjesto ekber – OPREZ !!!
ODGOVOR: Dosta je ljudi koji prilikom učenja ezana ili ikameta, a takođe i prilikom izgovoranja tekbira u namazu ne prave razliku između glasova g i k u riječi “ekber”, smatrajaći da nema nikakve razlike u značaju i značenju riječi.
Međutim, istina je da upotreba jednog ili drugog slova ne samo da ima uticaja na značenje, već suštinski mijenja značenje izgovorene riječi.
Izgovorom tekbira „Allahu ekber” iskazuje se veličina Uzvišenog Allaha, potvrđujući da je on “ekber” to jest “Najveći”, da nema nikoga i ničega iznad Njegove veličine. Upotreba glasa g umjesto k potpuno mijenja značenje, tako da „egber“ , što dolazi od arapske riječi „gubar“, a znači prašina, označava nekoga ili nešto što je najprašnjavije, nešto na čemu se nalazi najviše prašine, što je najprljavije. Tako da ova, na prvi pogled, bezazlena i beznačajna promjena, vidimo, ima veliki uticaj na značenje i potpuno ga mijenja. I ne samo da ga mijenja, već ne priliči da se uopšte nađe i izgovori sa Božjim imenom.
Ovo je upozorenje svima koji uče ezan, ikamet, ili obavljajući namaz izgovaraju tekbir, da dobro obrate pažnju kako to čine, da ne dozvole da umjesto izražavanje Allahove nedostižne veličine, zbog svoje nepažnje, ponižavaju Uzvišenog Allaha. Osobina čovjeka vjernika jeste da može pogriješiti zbog neznanja ili nemara, ali da nakon ukazivanja na greške svoje postupke ispravi. Takođe, vjernik je taj koji neprestano uči i što više saznaje o svojoj vjeri kako ne bi dozvolio da njegovo neznanje bude uzrok činjenja grijeha.   
SADAKA – PLODOVI I NJENJA VRIJEDNOST

Hvala i zahvala Uzvišenom Allahu, dželle še’nuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mu’mine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi. Neka su salavat i selam na Njegova odabrana roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se drže Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.



Rekao je Allah, azze ve dželle:

الَّذِينَ يُنفِقُونَ أَمْوَالَهُم بِاللَّيْلِ وَالنَّهَارِ سِرًّا وَعَلَانِيَةً فَلَهُمْ أَجْرُهُمْ عِندَ رَبِّهِمْ وَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ [٢:٢٧٤]

“Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobiće nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 274).

Od Allahove dobrote prema ljudima jeste i osobina plemenitih i imućnih da udjeljuju i pomažu svoju braću koji nisu u stanju da zadovolje svoje potrebe, a koje je Allah iskušao manjkom imetka – siromaštvom, kako bi im nakon što se strpe i osaburaju povećao nagradu i stepene u Džennetu.

Govoriti o sadaki (milostinji) je tema jako opširna i zahtjeva puno vremena, imajući u vidu da je ovo oblast koja se posebno tretira u edebu, fikhu, a na koju naš Gospodar Allah, azze ve dželle, u svojoj plemenitoj knjizi mnogo puta spomenuo, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, konkretno svojim riječima i dijelom postakao. Stoga uz Allahovu pomoć, ja želim ovom prilikom da progovorim nešto više na temu vrijednosti sadake kao i plodovi koje donosi izdvojena sadaka.

Sadaka donosi mnoge plodove koji za sobom povlače veliku i kod Allaha, azze ve dželle, samo poznatu nagradu, dok od ovodunjalučki koristi i onoga što insan može još na ovom svijetu da vidi jeste i:

  • Sadaka biva razlogom povećanja imetka i opskrbe (ar. Rizk): Rekao je Allah, azze ve dželle, u svojoj Plemenitoj knjizi:

يَمْحَقُ اللَّهُ الرِّبَا وَيُرْبِي الصَّدَقَاتِ ۗ [٢:٢٧٦]

“Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 276).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Neće sadaka umanjiti ništa od imetka…” (Bilježi imam Muslim).

  • Sadaka biva razlogom izliječenja od raznih bolesti: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite svoje bolesne sadakom.” (Hadis dobrim ocjenio je šejh Albani u dijelu Sahihu-l-Džami’a).
  • Sadaka je jasni dokaz ispravnosti imana onoga ko je udijeli: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…I sadaka je burhan (jasan dokaz, pokazivač).” (Hadis bilježi imam Muslim)
  • Sadaka biva razlogom pribavljanja dobročinstva i bogobojaznosti: Rekao je Allah. Azze ve dželle:

لَن تَنَالُوا الْبِرَّ حَتَّىٰ تُنفِقُوا مِمَّا تُحِبُّونَ ۚ وَمَا تُنفِقُوا مِن شَيْءٍ فَإِنَّ اللَّهَ بِهِ عَلِيمٌ [٣:٩٢]

“Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.” (Prijevod značenja sura Aali Imraan, ajet broj 92).

  • Sadaka biva razlogom čišćenja i pročišćavanja duša (nefsa): Rekao je Allah, azze ve dželle:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا [٩:١٠٣]

“Uzmi od dobara njihovih sadaku (ar. Zekat), da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš…” (Prijevod značenja sura At-Tawba, ajet broj 103).

  • Sadaka će onoga ko je bude davao na Sudnjem danu da uvede i stavi pod svoj hlad kada drugog hlada ne bude: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki čovjek će da bude u hladu svoje (izdvojene) sadake sve dok se ne bude među ljudima sveo račun (obračun).” (Bilježi imam Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani). A također, hadis koji govori o sedmorici ljudi koji će biti u hladu kada ne bude drugog hlada, pa je spomenuo čovjeka koji daje sadaku (milostinju) tako da ne zna njegova lijevica šta je udijelila desnica (desna ruka). Muttefekun alejhi.
  • Sadaka je od Sunneta i Ahlaka, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi se od Ibn Abbasa, radijjallahu anhuma, da je kazao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana kada je zajedno s njim učio Kur’an. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu!” Muttefekun alejhi.
  • Sadaka nekada biva i stvar koja spaja rodbinske veze: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka data miskinu (siromašnom) je sadaka, dok sadaka data nekom od bližnjih biva sadaka i doborčinstvo koje spaja (održava) rodbinske veze.” (Bilježi imam Ahmed i Tirmizi).
  • Sadaka liječi srce od krutosti (grubosti): Požalio se jedan čovjek Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na grubost srca i njegovu krutost, pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Potari (ispuni potrebu) glavu jetima i nahrani miskina!” (Bilježi imam Ahmed).
  • Sadaka je razlog tvoga spasa na Sudnjem danu: Rekao je Allah Uzvišeni:

وَيُطْعِمُونَ الطَّعَامَ عَلَىٰ حُبِّهِ مِسْكِينًا وَيَتِيمًا وَأَسِيرًا [٧٦:٨] إِنَّمَا نُطْعِمُكُمْ لِوَجْهِ اللَّهِ لَا نُرِيدُ مِنكُمْ جَزَاءً وَلَا شُكُورًا [٧٦:٩] إِنَّا نَخَافُ مِن رَّبِّنَا يَوْمًا عَبُوسًا قَمْطَرِيرًا [٧٦:١٠] فَوَقَاهُمُ اللَّهُ شَرَّ ذَٰلِكَ الْيَوْمِ وَلَقَّاهُمْ نَضْرَةً وَسُرُورًا [٧٦:١١] وَجَزَاهُم بِمَا صَبَرُوا جَنَّةً وَحَرِيرًا [٧٦:١٢]

“I hranu su davali – mada su je i sami željeli – siromahu i siročetu i sužnju. “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti.” I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati i Džennetom i svilom ih za ono što su trpjeli nagraditi!” (Prijevod značenja sura Al-Insaan, ajet broj 9-12).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sačuvajte se od vatre pa makar sa pola hurme (ar. Temre).” (Muttefekun alejhi).

  • Sadaka briše i otklanja grijehe: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka briše (gasi) grijehe kao što voda gasi vatru.” (Hadis bilježi imam Tirmizi, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani).
  • Čovjeku koji dadne sadaku svaki danu mu dove meleki za povećanje imetka: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Gospodaru, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Gospodaru, uništi onoga ko ne dijeli.” (Muttefekun alejhi).
  •  Nagrada za sadaku ne prestaje čovjekovom smrću: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Kada čovjek umre njegova djela prestaju, osim u tri slučaja: tekuće sadake, znanja kojim se drugi koristi i dobrog djeteta koje dovi za njega.“ (Muslim, 3084.)
  • Sadaka biva razlogom ulaska u Džennet: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “ O ljudi, širite selam, hranite gladne, spajajte rodbinske veze i klanjajte noću dok drugi spavaju – ući ćete u Džennet spokojni (smireni).”

Molim Allaha, azze ve dželle, da nas učini od onih koji će dijeliti danju i noću, javno i tajno, iskreno u ime Allaha, azze ve dželle, kako bi uspijeli na ovom i budućem svijetu i bili u društvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šehida, iskreni i svih dobrih Allahovi robova. AMIN

Pripremio i obradio:

Safet Suljić
Fakultet Šerijatskih Nauka
ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU
09.Ramazan.1423. H.G. 09.08.2011

SADAKA – PLODOVI I NJENJA VRIJEDNOST

Hvala i zahvala Uzvišenom Allahu, dželle še’nuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mu’mine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi. Neka su salavat i selam na Njegova odabrana roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se drže Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.



Rekao je Allah, azze ve dželle:

الَّذِينَ يُنفِقُونَ أَمْوَالَهُم بِاللَّيْلِ وَالنَّهَارِ سِرًّا وَعَلَانِيَةً فَلَهُمْ أَجْرُهُمْ عِندَ رَبِّهِمْ وَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ [٢:٢٧٤]

“Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobiće nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 274).

Od Allahove dobrote prema ljudima jeste i osobina plemenitih i imućnih da udjeljuju i pomažu svoju braću koji nisu u stanju da zadovolje svoje potrebe, a koje je Allah iskušao manjkom imetka – siromaštvom, kako bi im nakon što se strpe i osaburaju povećao nagradu i stepene u Džennetu.

Govoriti o sadaki (milostinji) je tema jako opširna i zahtjeva puno vremena, imajući u vidu da je ovo oblast koja se posebno tretira u edebu, fikhu, a na koju naš Gospodar Allah, azze ve dželle, u svojoj plemenitoj knjizi mnogo puta spomenuo, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, konkretno svojim riječima i dijelom postakao. Stoga uz Allahovu pomoć, ja želim ovom prilikom da progovorim nešto više na temu vrijednosti sadake kao i plodovi koje donosi izdvojena sadaka.

Sadaka donosi mnoge plodove koji za sobom povlače veliku i kod Allaha, azze ve dželle, samo poznatu nagradu, dok od ovodunjalučki koristi i onoga što insan može još na ovom svijetu da vidi jeste i:

  • Sadaka biva razlogom povećanja imetka i opskrbe (ar. Rizk): Rekao je Allah, azze ve dželle, u svojoj Plemenitoj knjizi:

يَمْحَقُ اللَّهُ الرِّبَا وَيُرْبِي الصَّدَقَاتِ ۗ [٢:٢٧٦]

“Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 276).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Neće sadaka umanjiti ništa od imetka…” (Bilježi imam Muslim).

  • Sadaka biva razlogom izliječenja od raznih bolesti: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite svoje bolesne sadakom.” (Hadis dobrim ocjenio je šejh Albani u dijelu Sahihu-l-Džami’a).
  • Sadaka je jasni dokaz ispravnosti imana onoga ko je udijeli: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…I sadaka je burhan (jasan dokaz, pokazivač).” (Hadis bilježi imam Muslim)
  • Sadaka biva razlogom pribavljanja dobročinstva i bogobojaznosti: Rekao je Allah. Azze ve dželle:

لَن تَنَالُوا الْبِرَّ حَتَّىٰ تُنفِقُوا مِمَّا تُحِبُّونَ ۚ وَمَا تُنفِقُوا مِن شَيْءٍ فَإِنَّ اللَّهَ بِهِ عَلِيمٌ [٣:٩٢]

“Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.” (Prijevod značenja sura Aali Imraan, ajet broj 92).

  • Sadaka biva razlogom čišćenja i pročišćavanja duša (nefsa): Rekao je Allah, azze ve dželle:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا [٩:١٠٣]

“Uzmi od dobara njihovih sadaku (ar. Zekat), da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš…” (Prijevod značenja sura At-Tawba, ajet broj 103).

  • Sadaka će onoga ko je bude davao na Sudnjem danu da uvede i stavi pod svoj hlad kada drugog hlada ne bude: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki čovjek će da bude u hladu svoje (izdvojene) sadake sve dok se ne bude među ljudima sveo račun (obračun).” (Bilježi imam Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani). A također, hadis koji govori o sedmorici ljudi koji će biti u hladu kada ne bude drugog hlada, pa je spomenuo čovjeka koji daje sadaku (milostinju) tako da ne zna njegova lijevica šta je udijelila desnica (desna ruka). Muttefekun alejhi.
  • Sadaka je od Sunneta i Ahlaka, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi se od Ibn Abbasa, radijjallahu anhuma, da je kazao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana kada je zajedno s njim učio Kur’an. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu!” Muttefekun alejhi.
  • Sadaka nekada biva i stvar koja spaja rodbinske veze: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka data miskinu (siromašnom) je sadaka, dok sadaka data nekom od bližnjih biva sadaka i doborčinstvo koje spaja (održava) rodbinske veze.” (Bilježi imam Ahmed i Tirmizi).
  • Sadaka liječi srce od krutosti (grubosti): Požalio se jedan čovjek Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na grubost srca i njegovu krutost, pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Potari (ispuni potrebu) glavu jetima i nahrani miskina!” (Bilježi imam Ahmed).
  • Sadaka je razlog tvoga spasa na Sudnjem danu: Rekao je Allah Uzvišeni:

وَيُطْعِمُونَ الطَّعَامَ عَلَىٰ حُبِّهِ مِسْكِينًا وَيَتِيمًا وَأَسِيرًا [٧٦:٨] إِنَّمَا نُطْعِمُكُمْ لِوَجْهِ اللَّهِ لَا نُرِيدُ مِنكُمْ جَزَاءً وَلَا شُكُورًا [٧٦:٩] إِنَّا نَخَافُ مِن رَّبِّنَا يَوْمًا عَبُوسًا قَمْطَرِيرًا [٧٦:١٠] فَوَقَاهُمُ اللَّهُ شَرَّ ذَٰلِكَ الْيَوْمِ وَلَقَّاهُمْ نَضْرَةً وَسُرُورًا [٧٦:١١] وَجَزَاهُم بِمَا صَبَرُوا جَنَّةً وَحَرِيرًا [٧٦:١٢]

“I hranu su davali – mada su je i sami željeli – siromahu i siročetu i sužnju. “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti.” I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati i Džennetom i svilom ih za ono što su trpjeli nagraditi!” (Prijevod značenja sura Al-Insaan, ajet broj 9-12).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sačuvajte se od vatre pa makar sa pola hurme (ar. Temre).” (Muttefekun alejhi).

  • Sadaka briše i otklanja grijehe: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka briše (gasi) grijehe kao što voda gasi vatru.” (Hadis bilježi imam Tirmizi, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani).
  • Čovjeku koji dadne sadaku svaki danu mu dove meleki za povećanje imetka: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Gospodaru, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Gospodaru, uništi onoga ko ne dijeli.” (Muttefekun alejhi).
  •  Nagrada za sadaku ne prestaje čovjekovom smrću: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Kada čovjek umre njegova djela prestaju, osim u tri slučaja: tekuće sadake, znanja kojim se drugi koristi i dobrog djeteta koje dovi za njega.“ (Muslim, 3084.)
  • Sadaka biva razlogom ulaska u Džennet: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “ O ljudi, širite selam, hranite gladne, spajajte rodbinske veze i klanjajte noću dok drugi spavaju – ući ćete u Džennet spokojni (smireni).”

Molim Allaha, azze ve dželle, da nas učini od onih koji će dijeliti danju i noću, javno i tajno, iskreno u ime Allaha, azze ve dželle, kako bi uspijeli na ovom i budućem svijetu i bili u društvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šehida, iskreni i svih dobrih Allahovi robova. AMIN

Pripremio i obradio:

Safet Suljić
Fakultet Šerijatskih Nauka
ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU
09.Ramazan.1423. H.G. 09.08.2011

SADAKA – PLODOVI I NJENJA VRIJEDNOST

Hvala i zahvala Uzvišenom Allahu, dželle še’nuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mu’mine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi. Neka su salavat i selam na Njegova odabrana roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se drže Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.



Rekao je Allah, azze ve dželle:

الَّذِينَ يُنفِقُونَ أَمْوَالَهُم بِاللَّيْلِ وَالنَّهَارِ سِرًّا وَعَلَانِيَةً فَلَهُمْ أَجْرُهُمْ عِندَ رَبِّهِمْ وَلَا خَوْفٌ عَلَيْهِمْ وَلَا هُمْ يَحْزَنُونَ [٢:٢٧٤]

“Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobiće nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 274).

Od Allahove dobrote prema ljudima jeste i osobina plemenitih i imućnih da udjeljuju i pomažu svoju braću koji nisu u stanju da zadovolje svoje potrebe, a koje je Allah iskušao manjkom imetka – siromaštvom, kako bi im nakon što se strpe i osaburaju povećao nagradu i stepene u Džennetu.

Govoriti o sadaki (milostinji) je tema jako opširna i zahtjeva puno vremena, imajući u vidu da je ovo oblast koja se posebno tretira u edebu, fikhu, a na koju naš Gospodar Allah, azze ve dželle, u svojoj plemenitoj knjizi mnogo puta spomenuo, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, konkretno svojim riječima i dijelom postakao. Stoga uz Allahovu pomoć, ja želim ovom prilikom da progovorim nešto više na temu vrijednosti sadake kao i plodovi koje donosi izdvojena sadaka.

Sadaka donosi mnoge plodove koji za sobom povlače veliku i kod Allaha, azze ve dželle, samo poznatu nagradu, dok od ovodunjalučki koristi i onoga što insan može još na ovom svijetu da vidi jeste i:

  • Sadaka biva razlogom povećanja imetka i opskrbe (ar. Rizk): Rekao je Allah, azze ve dželle, u svojoj Plemenitoj knjizi:

يَمْحَقُ اللَّهُ الرِّبَا وَيُرْبِي الصَّدَقَاتِ ۗ [٢:٢٧٦]

“Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa.” (Prijevod značenja sura Al-Beqara, ajet broj 276).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Neće sadaka umanjiti ništa od imetka…” (Bilježi imam Muslim).

  • Sadaka biva razlogom izliječenja od raznih bolesti: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite svoje bolesne sadakom.” (Hadis dobrim ocjenio je šejh Albani u dijelu Sahihu-l-Džami’a).
  • Sadaka je jasni dokaz ispravnosti imana onoga ko je udijeli: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “…I sadaka je burhan (jasan dokaz, pokazivač).” (Hadis bilježi imam Muslim)
  • Sadaka biva razlogom pribavljanja dobročinstva i bogobojaznosti: Rekao je Allah. Azze ve dželle:

لَن تَنَالُوا الْبِرَّ حَتَّىٰ تُنفِقُوا مِمَّا تُحِبُّونَ ۚ وَمَا تُنفِقُوا مِن شَيْءٍ فَإِنَّ اللَّهَ بِهِ عَلِيمٌ [٣:٩٢]

“Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; a bilo šta vi udijelili, Allah će, sigurno, za to znati.” (Prijevod značenja sura Aali Imraan, ajet broj 92).

  • Sadaka biva razlogom čišćenja i pročišćavanja duša (nefsa): Rekao je Allah, azze ve dželle:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا [٩:١٠٣]

“Uzmi od dobara njihovih sadaku (ar. Zekat), da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš…” (Prijevod značenja sura At-Tawba, ajet broj 103).

  • Sadaka će onoga ko je bude davao na Sudnjem danu da uvede i stavi pod svoj hlad kada drugog hlada ne bude: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki čovjek će da bude u hladu svoje (izdvojene) sadake sve dok se ne bude među ljudima sveo račun (obračun).” (Bilježi imam Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani). A također, hadis koji govori o sedmorici ljudi koji će biti u hladu kada ne bude drugog hlada, pa je spomenuo čovjeka koji daje sadaku (milostinju) tako da ne zna njegova lijevica šta je udijelila desnica (desna ruka). Muttefekun alejhi.
  • Sadaka je od Sunneta i Ahlaka, Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi se od Ibn Abbasa, radijjallahu anhuma, da je kazao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana kada je zajedno s njim učio Kur’an. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu!” Muttefekun alejhi.
  • Sadaka nekada biva i stvar koja spaja rodbinske veze: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka data miskinu (siromašnom) je sadaka, dok sadaka data nekom od bližnjih biva sadaka i doborčinstvo koje spaja (održava) rodbinske veze.” (Bilježi imam Ahmed i Tirmizi).
  • Sadaka liječi srce od krutosti (grubosti): Požalio se jedan čovjek Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na grubost srca i njegovu krutost, pa mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Potari (ispuni potrebu) glavu jetima i nahrani miskina!” (Bilježi imam Ahmed).
  • Sadaka je razlog tvoga spasa na Sudnjem danu: Rekao je Allah Uzvišeni:

وَيُطْعِمُونَ الطَّعَامَ عَلَىٰ حُبِّهِ مِسْكِينًا وَيَتِيمًا وَأَسِيرًا [٧٦:٨] إِنَّمَا نُطْعِمُكُمْ لِوَجْهِ اللَّهِ لَا نُرِيدُ مِنكُمْ جَزَاءً وَلَا شُكُورًا [٧٦:٩] إِنَّا نَخَافُ مِن رَّبِّنَا يَوْمًا عَبُوسًا قَمْطَرِيرًا [٧٦:١٠] فَوَقَاهُمُ اللَّهُ شَرَّ ذَٰلِكَ الْيَوْمِ وَلَقَّاهُمْ نَضْرَةً وَسُرُورًا [٧٦:١١] وَجَزَاهُم بِمَا صَبَرُوا جَنَّةً وَحَرِيرًا [٧٦:١٢]

“I hranu su davali – mada su je i sami željeli – siromahu i siročetu i sužnju. “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti.” I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati i Džennetom i svilom ih za ono što su trpjeli nagraditi!” (Prijevod značenja sura Al-Insaan, ajet broj 9-12).

I rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sačuvajte se od vatre pa makar sa pola hurme (ar. Temre).” (Muttefekun alejhi).

  • Sadaka briše i otklanja grijehe: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Sadaka briše (gasi) grijehe kao što voda gasi vatru.” (Hadis bilježi imam Tirmizi, a vjerodostojnim ga ocjenio šejh Albani).
  • Čovjeku koji dadne sadaku svaki danu mu dove meleki za povećanje imetka: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Nema dana u kome ljudi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih jedan govori: Gospodaru, nadoknadi onome ko dijeli, a drugi govori – Gospodaru, uništi onoga ko ne dijeli.” (Muttefekun alejhi).
  •  Nagrada za sadaku ne prestaje čovjekovom smrću: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Kada čovjek umre njegova djela prestaju, osim u tri slučaja: tekuće sadake, znanja kojim se drugi koristi i dobrog djeteta koje dovi za njega.“ (Muslim, 3084.)
  • Sadaka biva razlogom ulaska u Džennet: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “ O ljudi, širite selam, hranite gladne, spajajte rodbinske veze i klanjajte noću dok drugi spavaju – ući ćete u Džennet spokojni (smireni).”

Molim Allaha, azze ve dželle, da nas učini od onih koji će dijeliti danju i noću, javno i tajno, iskreno u ime Allaha, azze ve dželle, kako bi uspijeli na ovom i budućem svijetu i bili u društvu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šehida, iskreni i svih dobrih Allahovi robova. AMIN

Pripremio i obradio:

Safet Suljić
Fakultet Šerijatskih Nauka
ISLAMSKI UNIVERZITET U RIYADU
09.Ramazan.1423. H.G. 09.08.2011

Imam Ahmed, rahimehullah, prenosi u svojoj zbirci hadis od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, u kojem stoji: 

” Doći će vrijeme kada će se ljudi baviti kamatom !” Rekoše: “Zar će se svi ljudi baviti kamatom, Allahov Poslaniče ?” Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, odgovori: “Oni koji se neće baviti kamatom, biće poprašeni njenom prašinom ! ” 
Ovo je obavještenje Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, koji ne govori po hiru svome: 

“On ne govori po hiru svome – to je samo objava koja mu se obznanjuje…” (Kur’an, LIII/3-4) 

Ono o čemu nas je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, obavijestio, već se ostvarilo u modernom dobu čiji smo mi direktni svjedoci. Ko se ne bavi kamatom, onda je indirektno pogođen njenim posljedicama. Kamata je postala iskušenje današnjice. Neki je čak smatraju nerazdvojnim dijelom “modernog društva” i govore da samo “budale” danas ne uzimaju kamatu. Drugi su otišli malo dalje od toga pa smatraju da je kamata njihovo pravo i niko ne smije zabadati nos u to njihovo pravo(!). Ima i takvih koji se predstavljaju kao islamski autoriteti i govore u ime islama (o kojem islamu oni govore to nam zaista nije jasno) pomažući se kur’anskim ajetima želeći dokazati da je kamata neminovni dio običaja i tradicije današnjeg društva i zato je treba odobriti u granicama tih običaja nazivajući je imenima putem kojih žele iskriviti njen pravi smisao i tako prevariti ljude. Oni zaboravljaju da je islam taj koji upravlja društvom i da se običaji i tradicije moraju usaglasiti sa islamskim sistemom, a da nikako ne može biti obratno. Ako se ekonomski sistemi modernih država danas baziraju na kamatnom obrtaju, onda je već došlo vrijeme da mi muslimani preuzmemo stvar u svoje ruke i počnemo ulagati sve što posjedujemo od naših imansko-finansijskih mogućnosti kako bi bili u stanju uspostaviti novo islamsko društveno uređenje. To bi društveno uređenje bilo bazirano na osnovama preuzetim iz načela kur’anskih ajeta koji tretiraju temu o ekonomskom uređenju, a isto tako i iz hadisa Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, i muslimani se toga moraju pridržavati u svakom vremenu bez obzira na okolnosti koje ih okružuju i situaciju u kojoj se nalaze, a i bez obzira na ekonomski prioritet nevjerničkih zemalja.
 
Oni koji pomno prate zbivanja u svijetu ekonomije znaju da je kamata kataklizma modernog društva. To je jedna finansijska institucija koja za sobom izaziva veoma negativne posljedice u društvu i treba joj se suprotstaviti svim snagama. Te negativne posljedice koje su rezultat kamatiziranja društva, mogu se jasno vidjeti na licima i postupcima onih koji je koriste. Kamataši eksploatišu druge da bi na kraju izvukli korist od toga bez ikakvog ulaganja truda i napora ili, u najmanju ruku, bez ikakvog prisustva straha da uložena imovina može propasti. Primjera radi, kada neko posjeduje 100.000 američkih dolara, lahko mu je uložiti ih sa 5 % kamatne stope i na kraju godine će dobiti iznos od oko 5.000 hiljada dolara a da nije ni prstom mrdnuo, a niti je bio izložen mogućnosti bilo kakvog finansijskog kolapsa. 

Krize kroz koje prolaze neke države u svijetu nisu ništa drugo do rezultat pogubnog kamatnog obrtaja u društvu. To je taj ekonomski sistem koji se bazira na kamatnom zlu gdje oni koji ulažu stalno dobijaju, a oni koji uzimaju kredite skoro stalno gube. 


ISLAMSKI STAV O KAMATI
 

Islam nije prešutno odobrio neprirodnu ulogu kamate u upropašćavanju i uništenju društvenog sistema. Čak i prije Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, hidžre, još za vrijeme njegovog boravka u Mekki, u sredini u kojoj su muslimani bili potlačeni Uzvišeni Allah, objavljuje: 

“A ono što ste dali od kamate da bi porasla u imecima ljudi – pa neće porasti kod Allaha; a ono što date od zekata želeći lice Allahovo – pa ti takvi su oni koji umnogostručuju.” (Kur’an, XXX/39) 

Ovaj nam ajet, bez sumnje, dovoljno govori o opasnosti kamate i o tome da je ona zabranjena (haram) u islamu. 
Nakon Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, hidžre u Medinu, Allah, dželle šanuhu, objavljuje: 

“O vi koji vjerujete ! Ne jedite kamatu dvostruku, mnogostruku (bezdušni zelenaši ne budite), i Allaha se bojte, jer ćete tako postići što želite.” (Kur’an, III/130) 

Ovaj ajet predstavlja jasnu zabranu kamate u islamu. Neki učenjaci su iz ovog ajeta shvatili da je mnogostruka kamata upravo ona koju pozajmljivač uslovljava pri vraćanju duga onog koji je uzajmio. To tvrde bazirajući se na oblike džahilijjetskog zelenašenja gdje su pozajmljivači udvostručavali sumu datog duga do određenog perioda. Na taj bi se način višak (kamata) duga udvostručio i udvostručeni iznos bi bio u spomenutom višku a ne u osnovi duga jer je kamata nedozvoljeni višak a ne pozajmljeni dug. 
Allah, dželle šanuhu, kaže:

  • Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

  • Allah uništava kamatu, a unapređuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.

  • One koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.

  • O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.

  • Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.

  • A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.
  • (Kur’an, II/275-280)
     
    Ovo su jedni od zadnje objavljenih ajeta Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem. Neki mufessiri smatraju da su objavljeni na tri mjeseca prije Poslanikovog preseljenja na ahiret. U svojem oproštajnom govoru, u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, detaljno objasnio i utvrdio načela islama, stoji: 

    “Predislamska kamata je poništena i vama pripadaju samo glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete ostećeni biti. Prvu kamatu koju odbacujem je kamata mog amidže Abbasa b. Abdulmuttaliba. Sva je odbačena.” 

    Prethodni ajeti i hadis jasno govore o zabrani kamate i detaljno je objašnjeno da je kamata svaki višak na glavnicu čovjekovog imetka. Ovi šerijatski tekstovi jasno zabranjuju predislamsku kamata tj. kamatu uopće, bez obzira na njene oblike i forme. Svaki višak na glavnicu čovjekovog imetka je haram bez obzira na koji je način sklopljen dogovor vraćanja duga između pozajmljivača i onog koji pozajmljuje. 

    U prethodnim ajetima se spominje da su se nevjernici suprotstavili zabrani kamate govoreći da: “Zaista je trgovina kao kamata”, jer su smatrali da je dobitak u kamati istovjetan sa dobitkom u trgovini gdje čovjek zarađuje novac kupovinom i prodajom svojih proizvoda, također, kada svoj novac pozajmljuje nekom on od njega traži naplaćivanje usluge kroz pozajmljeni novac i samim tim učestvuje u profitu onog kojem je pozajmio bez ikakvog truda i znojenja. Uzviseni Allah je nevjernicima odgovorio: “…i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu…” Nevjernici su trebali odmah prihvatiti i shvatiti mudrost zabrane kamate, naprotiv, oni su se pobunili ne želeći shvatiti da u trgovini ima dobitka ali i gubitka, a kamata sa sobom nosi samo dobitak bez ikakvih mogućnosti finansijskog kolapsa.
     

    Ova vrsta kamate koju je Kur’an spomenuo poznata je kao kamata na pozajmljeni novac i to je ona vrsta predislamske kamate, a u fikhskoj terminologiji je poznata pod terminom riba en-nesie. 
    Imam Ahmed, rahimehullah, je upitan o ovoj vrsti kamate pa je rekao: 
    ” To je kada dužnik bude upitan: “Hoćeš li na vrijeme vratiti dug ili ćeš to činiti u ratama s određenim procentom viška ?” Pa ako nije u stanju da na vrijeme vrati dug, onda će dužnik zatražiti odlaganje roka za vraćanje duga, a pozajmljivač će zauzvrat potražiti procentualni novčani višak kao naknadu za čekanje vraćanja duga. ” 
    Neka ulema smatra da je ovo jedini oblik zelenašenja tj. kamate zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi we sellem: 

    “Nema kamate osim u en-nesie .” 

    Ashabi Abdullah b. Abbas, Usame b. Zejd, Zejd b. Erkam i Ibn-Zubejr, radijellahu anhum, su istog mišljenja. Ova vrsta kamate je također poznata i pod terminom er-riba el-dželijj, a ostale vrste se nazivaju er-riba el-hafijj
    Imam Ibn-Kajjim, rahimehullah, kaže: 
    ” Er-riba el-dželijj je isto što i er-riba en-nesie. To je ta džahilijetska vrsta kamate kada dužnik kasni sa vraćanjem duga a pozajmljivač povećava vrijednost pozajmljenje svote koja će nakon nekog vremena vrijednost od stotinu dinara pretvoriti u desetine hiljada dinara.” (Ealamu el-muweki’in” tom 2 str.99)
     
    Sličnu izjavu je dao i imam Ebu-Bekr el-Džessas, rahimehullah, koji kaže: 

    ” Kamata kojom su se bavili predislamski Arapi je bila kredit od nekoliko dinara koji je trebao biti vraćen nakon određenog perioda sa određenim viškom na glavnicu pozajmljene svote. Ovo je bila veoma raširena vrsta kamate među predislamskim Arapima.” “Džahilijjetska kamata je bila dugoročni kredit sa određenim preduslovima. Višak (kamata) je bila naknada za svako odlaganje blagovremenog vraćanja kredita. Uzvišeni Allah je poništio i zabranio ovu vrstu zelenašenja te je rekao:  “A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših…” ” …i ostavite što je preostalo od kamate, ako ste vjernici.”  

    Šerijatski tekstovi koje smo ovdje prenijeli jasno nas upućuju na dvije komponente u koje je nemoguće posumnjati, a to su:
     

    – termin er-riba (kamata) ima svoje značenje u jezičkoj terminologiji i isti je termin bio poznat kod predislamskih Arapa koji su se bavili kamatom. Značenje tog jezičkog termina je procentualno povećavanje duga do roka isplaćivanja istog. Kur’anom je ova vrsta kamate zabranjena. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao da je to džahilijjetska kamata i niko od ljudi, učenjaci i neuki, ne smiju zagovarati teoriju o dvojnom značenju termina er-riba (kamata) jer je značenje ovog termina itekako potvrđeno u jezičkoj terminologiji, a prije svega Kur’an je potvrdio značenje ovog termina ajetom: “A ako se pokajete, ostace vam glavnice imetaka vasih…”
     

    – Koncenzus (idžma’a) među ulemom je da svaki procentualni dodatak, koji se uslovljava prije vraćanja duga, na pozajmljenu svotu predstavlja er-riba (kamatu). Ko poriče ovu činjenicu ili raspravlja oko nje, taj je porekao jednu potvrđenu komponentu islama.
     
    Također postoji još jedna vrsta kamate koja je spomenuta u sunnetu i poznata je kao kupoprodajna kamata. Osnova ove vrste kamate nije dug već se njena osnova nalazi u samom kupoprodajnom dogovoru koji je šerijatski neispravan. Primjer toga je hadis Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, u kojem stoji: 

    ” Zlato za zlato, srebro za srebro, žito za žito, ječam za ječam, so za so, sve treba biti ravno suprotnom, i treba biti ruka na ruku (da se razmijenjena roba odmah isplati bez odlaganja i to na mjestu dogovora). Ko tome doda višak ili traži višak, upao je u kamatu i onaj koji daje i onaj koji uzima. ” (Prenosi Muslim) 

    Radi pojašnjenja ovog hadisa navešćemo slijedeći primjer čovjeka koji posjeduje kilogram zlata od osamnaest karata kojeg ne smije prodavati po cijeni od dva kilograma zlata od četrnaest karata. Znači, ako su u pitanju proizvodi iste prirode, onda je zabranjeno vrijednovati ih zbog njihovih različitih karakteristika. 

    Prenosi se da je jedan čovjek rekao Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, kako posjeduje nekvalitetne hurme koje je želio zamjeniti za bolje, ali, niko mu nije htio dati bez viška kojeg bi on dao kao naknadu za kvalitetnije hurme koje će dobiti. Tada mu Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, reče: “Prodaj svoje hurme i zarađenim novcem kupi bolje.” 

    Ovo je govor Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, koji nam dovoljno govori o zabrani ove vrste razmjene tj. kamate posebno kada je jelo u pitanju. Iz ovoga se mogu izvući slijedeći korisni zaključci:
     
    – zabrana monopola s bilo kojom vrstom hrane i omogućavanje kupovine hrane onome koji je ne posjeduje;
     
    – postizanje jednakih mjerila radi balansiranja vrijednosti stvari. Novčano posredovanje u kupoprodaji omogućava ravnopravnu razmjenu u kojoj nema kamate;
     
    – unapređivanje trgovine i uspješan plasman proizvoda na tržištu.

    STAV ISLAMA O PRODAJAMA BEJ’U ILEL-EDŽELI,BEJ’U ET-TEWERRUK, I BEJ’U BIL-’INE
     

    U jezičkoj terminologiji izraz prodaja znači, razmjena. Termin kupoprodaja je zajednički naziv za cijelu operaciju trgovinske razmjene. U šerijatskoj terminologiji prodaja (bej’a) znači međusobna razmjena imetka na obostrano zadovoljstvo prodavača i kupca, a imetak je sve ono što se nalazi u čovjekovom posjedu i čime se on koristi. Inače, prodaja je dozvoljena Kur’anom, sunnetom i koncenzusom islamske uleme. 
    Uzvišeni Allah kaže: 

    “…i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu…” (Kur’an, II/275) 

    Poslaniik, alejhis-selam, kaže: 

    “Najbolja zarada čovjeka je ona koju je svojom rukom zaradio, a i svaka poštena prodaja.” (Fikhus-sunne tom 3 str.127) 

    Poštena prodaja je ona u kojoj prodavač ne vara kupce lažno prikazujući svoju robu koja ne vrijedi onoliko koliko je on cijeni ili jednostavno podvali ljudima truhlu ili nekvalitetnu. Kupoprodaja je bila itekako poznata u vrijeme prvih muslimana i oni su je praktikovali, međutim, oni su postavili uslove da oni koji se bave trgovinom trebaju poznavati propise koji su vezani za nju tj. kada je trgovina ispravna a kada ne, kada je u okvirima halal, a kada je u okvirima harama (kamate). 
    Omer, radijellahu anhu, je običavao hodati pijacom Medine gdje je na sav glas govorio: 
    “Neka na našoj pijaci ne prodaju oni koji ne poznaju propise kupoprodaje, a ko prodaje a ne poznaje propise, taj jede kamatu, htio to ili ne ! ”
     
    Allah, dželle we ‘ala, je dozvolio trgovinu koja treba predstavljati put ka obostranoj zaradi i zadovoljstvu u trgovinskoj razmjeni, a nikako nije propisao da se u kupoprodaji uzima od ljudi nekakav višak (kamata) koji predstavlja običnu pljačku onog dobra kojeg posjeduje onaj koji pozajmljuje ili kupuje na rate. 
    Da bi nam se pojasnila slika o kamati i o vrstama prodaja o kojima želimo ovdje govoriti, postavit ćemo sami sebi jedno pitanje a to je, kakav je stav islama po pitanju prodaje jedne vreće šećera koja kosta 100 KM, a mi ćemo je prodati za 150 KM imajući u obziru da ćemo isplatu te vreće odložiti do određenog roka ? Mi na ovo pitanje odgovoramo da je to dozvoljena vrsta trgovine jer se trgovinska razmjena u kojoj egzistira direktna novčana isplata ne tretira kao trgovina u kojoj se uslovljava isplaćivanje viška nakon određenog roka. Ova je vrsta trgovine bila poznata kod prvih muslimana i niko je nije porekao ili opovrgao njenu ispravnost. Neki učenjaci smatraju da je i ova vrsta trgovine zabranjena, ali, nemaju valjanih dokaza za tu njihovu tvrdnju. Osim toga, da je ova vrsta trgovine dozvoljena dovoljno govori i sam postupak prodavača koji je prihvatio isplatu do određenog roka jer će se na taj način on više okoristiti, a istovremeno je i kupac zadovoljan isplatom tog viška koji nije u stanju da odmah u novčanim sredstvima isplati potrebnu sumu koja se od njega traži. 
    Kada je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, Amra b. el-Asa postavio za zapovjednika islamske vojske i pošto je situacija zahtjevala brže pripreme, Poslanik je kupovao jednu kamilu za dvije koje je otplaćivao nakon određenog roka. Ova vrsta kupoprodaje je dozvoljena i potpada pod općenitost riječi Uzvišenog: 

    “O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka…” (Kur’an, II/282)
     

    Međutim, ako čovjek kupuje dotični proizvod, ne radi svoje lične potrebe već da bi ga prodao po skupljoj cijeni kako bi se okoristio novčanom vrijednošću proizvoda a ne samim proizvodom, onda se ta vrsta kupoprodaje naziva beju’ et-tewerruk. Ulema se razišla po pitanju ove vrste trgovine tako da neki smatraju da je ona zabranjena, neki smatraju da je ona samo pokuđena jer se tom vrstom trgovine želi kupiti novac s novcem a plasirani proizvod predstavlja samo neku vrstu posrednika u tom poslu. Međutim, ima uleme koja smatra da je ovo dozvoljena vrsta trgovine jer ljudi koji su potrebni novca možda nisu u stanju pozajmiti potrebnu sumu a da im pozajmljivač ne uslovi kamatu i oni smatraju da je ova trgovina u sklopu riječi Uzvišenog: 

    “…i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu…” (Kur’an, II/275) 

    “O vjernici, zapisite kada jedan od drugog pozajmljujete do odredenog roka…” (Kur’an, II/282)
     

    Osnova u šerijatskim međusobnim trgovinskim odnosima je da su sve vrste trgovine dozvoljene ako ne postoji šerijatska zabrana istih, a nama nije poznato da postoji dokaz iz Kur’ana ili sunneta koji zabranjuje ovu vrstu trgovine. Što se pak tiče dokazivanja da je ovo zabranjena vrste trgovine time što neki smatraju da se njome samo kupuje novac novcem, to nije tačno jer se u trgovini u većini slučajeva trguje upravo da bi se sa prodajom ograničenog broja proizvoda ostvario što veći profit što je najnormalnija stvar jer svaki trgovac želi ostvariti dobru zaradu. Beju’ et-tewerruk je kada čovjek kupi neki proizvod čiju isplatu uslovljava do određenog roka. Nakon toga on je prodao taj isti proizvod nekom drugom i za to dobio gotov novac, a još uvijek nije isplatio proizvod onom od koga ga je kupio zbog potrebe koju on osjeća za zarađenim novcem. U ovoj vrsti trgovine nema kamate jer čovjek koji je kupio dotični proizvod prodaje isti sasvim drugom čovjeku a ne onom od koga je kupio i pored toga što je njemu ostao dužan. 
    Međutim, puno je ljudi koji ovu vrstu trgovine ne sprovode na dozvoljeni način i prodaju ljudima ono što nije u njihovom posjedu i tim istim novcem nakon toga kupuju dotični proizvod po nižoj cijeni i dostavljaju ga kupcu koji je već platio taj isti proizvod. Neki prodaju kupljeni proizvod koji nisu ni iznijeli iz dućana, što je isto tako Šerijatom zabranjeno. 
    Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao Hakimu b. Hazzamu:

    ” Nemoj prodavati ono što ne posjeduješ ! “ (Prenosi Tirmizi i Ebu-Davud) 

    Također se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: 

    ” Ne dozvoljava se ulaganje (onog što se ne posjeduje) pa trgovina, i prodaja onoga što ne posjeduješ.” (Prenosi Tirmizi) 

    Abdullah b. Omer, radijellahu anhuma, kaže: 

    ” Kupovali smo jelo na đuture i nasumce, pa je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, poslao ljude koji su nam rekli da ne prodajemo jelo dok ga ne utovarimo na naše jahalice.” (Prenose Buhari i Muslim) 

    Isto tako Ebu-Davud i Darekutni prenose da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi we sellem, zabranio prodaju proizvoda na mjestu prodaje sve dok se taj proizvod ne utovari na jahalici. 
    Iz ovih se hadisa može zaključiti da iskrenom muslimanu nije dozvoljeno prodavati proizvode koji nisu u njegovom vlasništvu sve dok ih ne kupi i ne postanu njegovo vlasništvo. 

    Trgovcu-muslimanu je dužnost odgađanje prodaje proizvoda sve dok ga ne kupi i ne utovari u svoje vozilo ili bilo koje prevozno sredstvo. Također možemo zaključiti da nije dozvoljena prodaja proizvoda koji se nalaze u dućanu sve dok se ne iznesu iz dućana i dok i u vlasništvo ne preuzme kupac jer ovaj čin predstavlja suprotstavljanje sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi we sellem. Kupoprodaja koja nije u skladu sa Šerijatom povodi za sobom puno zla i nereda čije su posljedice u društvu nesagledive i čiji krajnji rezultat zna samo Allah, dželle we ‘ala. 

     

    LEASING – LIZING

    Da ovdje spomenemo i jednu veoma lukavu prevaru zapadnjačkih “trgovaca”. Naime, kod prodaje auta u Evropi se koristi metod poznat pod imenom leasing (lizing), kada se kupljeni auto treba isplaćivati u ratama u periodu, na primjer, od pet godina. Ako kupac uspije da isplati auto u dogovorenom periodu, onda taj auto prelazi u njegovo lično vlasništvo. Međutim, ako on u tome ne uspije, onda se za cijelo vrijeme isplaćivanja on smatra kao da je samo uzeo auto pod najam rent-a-car i pored toga što u dogovoru stoji da je on taj auto kupio. U biti auto je vlasništvo prodavača sve do trenutka isplaćivanja zadnje rate koja je navedena u dogovoru. Ali, da pretpostavimo da je dotični kupac isplaćivao auto u toku četiri godine i jedanaest mjeseci. Ako u dvanaestom mjesecu pete godine ne isplati ugovorenu ratu, onda mu se auto oduzima jer se računa kao da nije isplatio dogovorenu sumu rent-a-cara a ne sumu kupovine auta. 
    Upravo je ovo onaj detalj kojeg islam zabranjuje u kupoprodaji !!!
    Danas u Evropi svi kupoprodajni dogovori su bazirani na leasingu i upravo su zbog toga haram jer u sebi sadrže ovu vrstu prevare koja se u islamu itekako smatra kamatom jer je kupac dužan isplaćivati i određeni postotak viška na već postojeće rate. 
    Upozoravamo muslimane da se klone ove vrste haram-trgovine jer je ona povod Allahove , dželle we ‘ala, srdžbe i neka nas On sačuva ovog zla. Da samo još spomenemo da se ova vrsta kupoprodaje veoma razlikuje od prodaje koju islam dozvoljava a koja se naziva bej’u et-tedžil
    Ako se dvoje ljudi dogovore po pitanju prodaje auta te prodavač kaže kupcu: “Ako platiš sada, cijena je 10.000 DM, a ako platiš kasnije, onda je cijena 11.000 DM.” Ova vrsta trgovine ne sadrži u sebi kamate jer ulema kaže da dodatni iznos od 1.000 DM predstavlja naknadu za period u kome je prodavač čekao kupca sa isplatom a i ono što je najvažnije oni su se za vrijeme potpisivanja ugovora dogovorili o takvom vidu isplate što nije slučaj sa leasingom, pa makar neki pomislili da je to jedno te isto. I u bej’u et-tedžil nema isplaćivanja nikakvog postotnog viška kojeg kupac isplaćuje na svakoj rati. Ovaj način kupoprodaje dozvoljavaju Ebu-Hanife, Šafija, Šewkani i druga islamska ulema. 
    U kamatu spada i isplaćivanje viška na kredit kojeg neki ljudi pozajmljuju od banke. 
    O onima koji jedu kamatu Ibn-Abbas, radijellahu anhu, kaže: 
    ” Na Sudnjem danu će biti prozivljeni daveći se ! ” 
    Od Semure b. Džunduba, radijellahu nahu, se prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: 

    ” Jedne sam noći vidio dva čovjeka koji su me izveli do svete zemlje. Tako smo hodali sve dok nismo stigli do jedne rijeke od krvi na čijoj je obali stajao jedan čovjek sa kamenjem u ruci. U rijeci se nalazio čovjek koji je plivajući pokušavao izaći na obalu, i uvijek kada bi se priblizio obali ovaj drugi bi ga pogodio kamenjem po ustima a ovaj bi se ponovo vratio na sredinu rijeke. I tako se stalno ponavljalo. Upitao sam: “Šta je ovo ?” Odgovorili su mi: ” Onog kojeg si vidio u rijeci, taj je jeo kamatu. ” (Prenosi Buhari) 

    Ibn-Abbas, radijellahu anhu, kaže: 
    “Kada se blud i kamata pojave u jednom mjestu, sami su pozvali Allahovu kaznu.” (Prenosi Hakim) 
    Ibn-Mes’ud, radijellahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, da je rekao: 

    ” Kamata ima sedamdeset i tri ogranka od kojih je najbezazleniji kao da čovjek bludniči sa svojom majkom; najgora kamata je oštetiti muslimana u njegovom imetku i njegovoj časti. “ (Prenosi Hakim) 

    Ebu-Hurejre, radijellahu anhu, kaže: 
    ” Doći će vrijeme kada će ljudi zarađivati novac a neće voditi računa da li je haram ili halal.” (Prenosi Buhari)

    VRSTE DOZVOLJENIH DUGOVA

     
    1. Da kupac ima potrebe za kupovinom određenog proizvoda, ali, u datom trenutku ne posjeduje gotov novac te kupuje proizvod odgađajući njegovu isplatu istovremeno prihvatajući da nakon određenog roka isplati dotični proizvod po većoj cijeni nego što je njegova cijena u trenutku kupovanja. Ova vrsta kupoprodaje se nalazi u sklopu ajeta:

     “O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka…” (Kur’an, II/282)
     

    2. Da kupac kupi proizvod sa isplatom do određenog roka i po većoj cijeni i da isti želi prodati u nekom drugom mjestu, ili, ako želi može pričekati sa prodajom tog proizvoda dok se njegova cijena na pijaci ne poveća (ali, samo u periodu društvenog blagostanja, a nikako u periodu oskudice jer se to smatra monopolom koji je u islamu haram).
     
    3. Da čovjek ima potrebe za novcem i da od nekog pozajmi novac zalagajući nešto od svoje imovine kao garanciju za vraćanje duga. Primjer toga su riječi čovjeka onom od koga pozajmljuje: “Daj mi pedeset dinara a ja ću ti isplatiti 200 kq. žita nakon godinu dana.” Ovaj način zalaganja je dozvoljen i zove se silm

    Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kada je učinio hidžru u Medinu, zatekao je njene stanovnike kako zalažu svoja imanja (hurme, žito) na godinu ili dvije. Tada im je on rekao: “Ko nesto zalaže, onda neka to učini garantujući težinu i vid, do određenog roka.”

    UPOZORENJE NA OPASNOST OD KAMATNOG POSLOVANJA !!
     

    Zivimo u vremenu i društvu u kojima je kamata postala osnovni dio svakog poslovanja. Mediji svakodnevno reklamiraju biznis i finansijska ulaganja koji nemaju prođe bez kamate. Banke pozivaju svoje štediše da ulažu kod njih jer će zauzvrat dobiti procentualni višak koji predstavlja upravo onu kamatu koju je islam okarakterizirao kao suht (tu spada i mito). 
    Allah, dželle we ‘ala, i Njegov Poslanik su zabranili suht tj. kamatu. Kamata je veliki grijeh koji poništava berićet, upropaštava imovinu i briše dobra djela čovjeka. 
    Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaže: 

    “Allah Uzvišeni je dobar i ne prima ništa drugo osim dobra. Allah je naredio mu’minima ono što je naredio poslanicima te je rekao: “O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite…” (Kur’an, XXIII/51) I kaže Uzvišeni: “O vjernici, jedite dozvoljena jela koja smo vam podarili…” (Kur’an, II/172) Nakon toga je Poslanik spomenuo jednog čovjeka koji je puno putovao, koji je bio prašnjave i razbarušene kose i koji je rukama podignutih ka nebu govorio: ” Moj Gospodaru, moj Gospodaru ! ” – a hranio se haramom, pio je haram, oblačio se haramom, pa kako da se njegova dova usliša !? ” (Prenosi Muslim)
     

    Neka svaki musliman zna da će pred svojim Gospodarom odgovarati o svom imetku kako ga je zaradio i gdje ga je utrošio. 
    Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaže: 

    “Čovjek će na Sudnjem danu stajati sve dok ne bude upitan o četiri stvari:
     
    – kako je iskoristio svoju mladost;
    – kako je iskoristio svoje godine;
    – kako je zaradio svoj imetak i gdje ga je utrošio;
    – i da li je postupao po znanju koje je imao.” 

    (Prenose Bezzar i Taberani)
     
    Muslimani, znajte da je kamata haram Kur’anom i sunnetom u svim njenim oblicima i profilima. 
    Uzvišeni Allah, kaže: 

    “O vi koji vjerujete ! Ne jedite kamatu dvostruku, mnogostruku (bezdušni zelenaši ne budite), i Allaha se bojte, jer ćete tako postići što želite.” (Kur’an, III/130) 

    ” A ono što ste dali od kamate da bi porasla u imecima ljudi – pa neće porasti kod Allaha…” (Kur’an, XXX/39) 

  • Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – biće stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.

  • Allah uništava kamatu, a unapređuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.

  • One koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.

  • O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.

  • Ako ne učinite, eto vam onda, neka znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostaće vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.

  • A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.
  • (Kur’an, II/275-280)
    U ovom ajetu se nalazi jasno upozorenje i prijetnja onima koji ne žele odustati od kamate. Nema većeg i goreg grijeha od onog grijeha putem kojeg čovjek objavljuje rat Allahu i Njegovom Poslaniku. 

    “… i ostavite što je preostalo od kamate, ako ste vjernici…” 

    Iz ovog dijela ajeta se vidi da oni koji jedu kamatu nisu pravi vjernici, jer da su to bili i da su se Allaha stvarno bojali i od Njegove kazne strahovali, ne bi ustrajali na kamati. 
    Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, kaže: 

    ” Čuvajte se sedam upropaštavajućih grijeha ! – “Koji su to, Allahov Poslaniče ? – upitaše ashabi. ” Pridruživanje Allahu, pravljenje čarolija (sihr), ubistva, osim kada to pravda zahtjeva, jesti kamatu, jesti imetak siročadi, bijeg sa bojnog polja i potvora prostitucijom poštene žene muslimanke “, – odgovori Poslanik, sallallahu alejhi we sellem.” (Prenose Buhari i Muslim) 

    Vjerodostojnim predajama se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, prokleo onoga koji uzima kamatu, onoga koji daje kamatu, onoga koji upisuje kamatu i onoga koji posvjedoči kamatnom ugovoru. 
    Iz ovih ajeta i hadisa se vidi da je kamata u islamu zabranjena i da je opasnost koju ona nosi sa sobom veoma velika za društvo i pojedinca i da svi oni koji se bave kamatom ratuju protiv Allaha i Njegovog Poslanika. 
    Musliman se mora zadovoljiti onim sto mu je Allah dao od opskrbe i treba se kloniti svega što su Allah i Njegov Poslanik zabranili. Halal je bolji i više je zastupljen u životu čovjeka od harama. Ne smijemo pasti pod uticaj banaka koje nam nude lahku zaradu koja nam može biti viza ka Allahovoj srdžbi i nezadovoljstvu. Oni koji zarađuju ne birajući sredstva i metode preko kojih će se dočepati novca, to su oni koji su zaljubljeni u dunjaluk a srca su njihova prljava i bolesna. Allahu se utječemo od takvih srca ! 

    ” Pa neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju Njegovu, da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snađe.” 

    (Kur’an, XXIV/63)